Aktualno
StoryEditor

Poduzetnici zapadnog Balkana složni: Nužno je ubrzati provedbu Berlinskog procesa

16. Listopad 2017.

[embed]https://www.youtube.com/watch?v=FYWUl4VHtaM[/embed]

Odluke usvojene u sklopu Berlinskog procesa, kao alata za jačanje regionalne suradnje među državama zapadnog Balkana, moraju biti brže provedene, a za to treba stvoriti pritisak na političke elite, zaključili su u ponedjeljak predstavnici poslovnog svijeta na Summitu 100 u Skoplju.

Na šestom po redu regionalnom Summitu 100 koji se održava od 16. do 18. listopada u Skoplju i koji okuplja više od 150 poslovnih i političkih lidera jugoistoka Europe održana je panel rasprava o metodama kojima bi se to područje gospodarski snažnije razvijalo kroz Berlinski proces.

>>> Mukaetov: Tvrtkama je potrebno udruživanje radi lakšeg pristupa novim tržištima

Berlinski proces je inicijativa nastala 2014. u njemačkoj prijestolnici koja služi kao okvir za jačanje regionalne suradnje država zapadnog Balkana u kontekstu njihove težnje pristupanju Europskoj uniji. Članice inicijative sastaju se na godišnjoj bazi, pa su nakon inicijalnog susreta u Berlinu slijedili skupovi u Beču, Parizu i Trstu.

"U Berlinskom procesu nema dovoljno instrumenata za građenje povezanosti jer se to događa samo jednom godišnje", upozorio je na panelu u Skoplju Marko Čadež, predsjednik Gospodarske komore Srbije i čelnik upravnog odbora WB6 Komorskog investicijskog foruma (Western Balkans Chamber Investment Forum).

Čadež je istaknuo kako su svi premijeri zapadnobalkanske šestorke u koju ulaze Makedonija, Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, za taj proces, no kad se promatraju niže razine vlasti shvati da na toj inicijativi sveukupno radi samo dvadesetak ljudi.

[embed]https://www.youtube.com/watch?v=KyfNM3yL4vA&t[/embed]

Drugim problemom smatra što u proračunima za 2018. nije vidio nijedan euro koji je posebno izdvojen za stvaranje instrumenata kako bi se ostvarili zaključci doneseni na posljednjem sastanku u Trstu, što smatra temeljnim problemom cijelog procesa.

"Postoji volja, postoje odluke koje vode prema tome, no nedostaju instrumenti da provedu ono što je napisano u tom dokumentu i da se postigne jedinstveno tržište", rekao je Čadež, zaključivši kako je regionalna suradnja pitanje gospodarskog opstanka.

>>> Slonjšak: Osobe s invaliditetom obrazuje se za poslove koji su nepotrebni tržištu rada

Branko Azeski, predsjednik Gospodarske komore Makedonije i član upravnog odbora WB6 CIF-a naglasio je kako je u balkanskoj regiji politika stavljena iznad poduzetništva i da ne poštuje poslovnu zajednicu.

Podsjetio je kako se o jačanju suradnje kroz inicijative govori od 1994., no kako se one nikad ne provode.

"Na bazi tog iskustva mi smo u Berlinskom procesu vidjeli mogućnost da se to preokrene jer smo prepoznali tri bitne stvari – jasno sponzorstvo Njemačke kao vodećeg europskog gospodarstva, fondove Europske unije, te jasan cilj ispred nas, a to su poboljšanje infrastrukture, poslovne klime i vladavine prave", rekao je Azeski.

Na temelju negativnog iskustva iz prošlosti donesen je zaključak o potrebi osnivanja tijela koje će pratiti primjenu procesa, zbog čega je otvoren ured u Trstu, čime je napravljen korak naprijed "da se svakodnevno prati stanje i da se političke elite alarmiraju na vrijeme da moraju ispunjavati ono što obećavaju na skupovima poput ovog", poručio je Azeski na summitu.

https://www.youtube.com/watch?v=RLK66F0GQzc

Čelnik makedonske komore smatra kako se "moraju okupiti sve snage na Balkanu koje žele gospodarski napredak regije" da bi se napravio lobi sposoban izvršiti velik pritisak na politiku radi ubrzavanja procesa.

Osim toga, naglasio je Azeski, države trebaju surađivati na gospodarskom polju usprkos političkim problemima, za što je naveo primjer Grčke koja je jedan od najvećih investitora u Makedoniju.

>>> Hrvatska ‘osrednje’ privlačna poslodavcima

Kao mogući uzor za Berlinski proces istaknuto je Nordijsko vijeće ministara, zajedničko tijelo za suradnju Islanda, Norveške, Švedske, Finske i Danske. Predsjednik Vijeća Kenneth Broman na summitu je podsjetio da ta nordijska regija nije uvijek bila tako razvijena, odnosno da je nakon Drugog svjetskog rata bila potpuno razrušena i pripadala siromašnijim dijelovima Europe.

"Odvažni političari su tada donijeli odluku o zadržavanju neovisnosti država, no i o gradnji iznimno snažne regionalne suradnje za koje mnogi danas tvrde da je stavila naše zemlje na same vrhove mnogih svjetskih gospodarskih lista", rekao je Broman.

Za to je bilo ključno uspostaviti političku stabilnost i izgraditi infrastrukturu, a potrebna je bila i otvorenost za vanjske investicije, naglasio je.

https://www.youtube.com/watch?v=KsuXreOBOEY

Iako prepoznaje da je zapadni Balkan kulturološki i povijesno različito područje od sjevernih zemalja, Broman smatra kako se takva razina suradnje može postići i na jugoistoku Europe.

"No to se neće dogoditi samo od sebe niti lagano. Ljudi na konferencijama poput ove trebaju stvarati pritisak na politiku, ili će regija biti na gubitku. Vi imate neke rane koje su svježe i koje otežavaju stvari, no morate gledati u budućnost jer prošlost ne možete promijeniti", poručio je Broman okupljenim predstavnicima poslovnog i političkog svijeta.

Predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda Bas Bakker na panelu je istaknuo kako je ključni gospodarski problem zapadnog Balkana odnos kapitala po radniku, odnosno nedostatak investicija, te premalen broj zaposlenih u odnosu na cjelokupno stanovništvo.

"Zapadnom Balkanu bi trebale pomoći reforme koje su potrebne za ulazak u Europsku uniju, a one su dobre i same po sebi", smatra Bakker.

Istaknuo je kako za balkanske države trebaju poboljšati investicijsku klimu, snažnije zaštititi vlasnička prava, poboljšati pravosudni sustav i riješiti infrastrukturne nedostatke. Zaključio je kako i javni sektor treba biti djelotvorniji, podsjetivši da postoji jaka poveznica između bogatstva država i djelotvornosti vlade.

26. travanj 2024 01:17