Ekonomist Igor Vuk, poduzetnik Vedran Jerković, ekonomski analitičar Branimir Perković te pravnici Zinka Idžaković, Ivan Bertović i Filip Galić, za sebe kažu da su ‘mythbustersi‘ i ‘ekonomski hipsteri‘, koji se zalažu za građanske, osobne, ekonomske, političke i kulturne slobode. Oni su skupina mladih ljudi klasično liberalnog svjetonazora, koja je započela prije tri mjeseca projekt - podcast Libos Posla. Radi se o audio podcastu u kojem raspravljaju o ekonomiji, pravosuđu, javnom životu, socijalnim i psihološkim utjecajima okoline i kulture na svakodnevni život, ali iz klasično liberalne perspektive. Njime se bave u svoje slobodno vrijeme, gladni su znanja, kako kažu, i imaju potrebu znanje podijeliti.
Uz stalnu postavu, koja je uvijek sastavljena od minimalno pet sudionika, dolazili su im i razni gosti poput Davora Huića, predsjednika udruge Lipa, Davora Nađija, zamjenika gradonačelnika Svete Nedelje te saborske zastupnice Mosta Ivane Ninčević-Lesandrić.
https://soundcloud.com/libosposla/libosposla-11?fbclid=IwAR1G5OZ9N7G9TaWMhgCr46snQcnLm6m_U6n47rmXg2H5D8D-WZBkg3RXgMs
Na ideju o pokretanju podcasta došli su kada su se skupili na jednoj obljetnici u pizzeriji, a već na idućem susretu odlučili snimati svoje razgovore. Igor Vuk, jedan od podcastera, rekao nam je da su prvi pravi podcast napravili u zagrebačkoj Pinti, ali da su zbog buke odlučili raditi podcaste kod njega u stanu, uz čips i pivu.
- Nas šest do deset obično sjedne za stol, prevrtimo teme koje se taj tjedan događaju u Hrvatskoj i dajemo našu klasičnu liberalnu libertarijansku perspektivu, zalažući se za osobne slobode, manje poreze i slobodu izražavanja. To je jedna alternativa i vidimo da toga u Hrvatskoj fali, pogotovo na političkoj sceni – uvjeren je Vuk.
Podcast - ono što je Gutenbergu bio stroj
Podcast je format koji su odabrali jer su u zadnje vrijeme cenzura i pokušaji cenzuriranja sve učestaliji, kaže nam podcaster Ivan Bertović.
- Podcast omogućava dugometražnu raspravu jer klasični mediji zbog svoje prirode nemaju toliko prostora dati raznolikim idejama vremena koliko je potrebno da se kompleksna misao razvije. Ovo se jednostavno ‘pukne‘ na društvene mreže, nas par se sjedne, ugodno popričamo i tko nas želi slušati, sluša nas. A sad ih ima sve više. Taj format trebao bi biti zamjena za radio. Podcast je daleko fokusiraniji, ako te zanima određena stvar, umjesto da si upališ radio, upališ si podcast i to je ono na što mi ciljamo – rekao je Bertović.
Podcasteri Libos Posla slažu se da je podcast, kako je rekao Jordan Peterson kod Joe Rogana, ono što je Gutenbergu bio stroj - nova Gutenbergova revolucija koja je širokim masama donijela pismo, jer svatko ima priliku sjediti i ako treba satima pričati - i koga to zanima, poslušat će.
Podcaster Filip Galić smatra da je najveća stvar u cijeloj priči o podcastu to što nema uredničke politike.
- Nema sad pričamo o ovim stvarima, ali nećemo se doticati određenih bolnih tema. Imamo potpunu slobodu i svatko se izražava na način na koji se može izraziti. Svatko od nas ima određena znanja što sa polja prava, ekonomije, politike i drugih društvenih i prirodnih znanosti. Imamo načelnu listu od tri do četiri teme koje će se protezati kroz podcast, a onda se cijela priča svede na jedan razgovor gdje u principu možemo završiti s jedne teme na skroz drugoj temi – objašnjava Galić, koji smatra da je liberalizam istovremeno i blagoslov i prokletstvo te da mnoge druge struje i lijeve i desne crpe ideje od njih – osobne slobode, niži porezi, veće poduzetničke slobode.
Mali ulazni troškovi
Zarade u toj priči nema, vodi ih volja i entuzijazam. Jedini način da se financiraju je da imaju strašno velik broj pretplatnika koji ih sluša, primjerice od deset do dvadeset tisuća. Ulazni troškovi za podcast bili su im jako niski - 500 kuna koštao ih je snimač i 50 kuna mjesečno je Soundcloud pretplata. Na Facebooku imaju 715 lajkova, a po epizodi ih sluša od stotinjak do dvjestotinjak ljudi.
Kako nam veli Vuk, to nije klasičan biznis, ali mišljenja je da će se cijeli biznis u svijetu kretati prema tom modelu, u kojem su jako mali ulazni troškovi.
- Sve je na tebi, na tvojim sposobnostima te na tvom trudu i radu. Zato se ljudi zavaravaju. Nekoliko tvrtki zainteresiranih za pokretanje podcasta pitalo me koliko bi im tisuća eura trebalo za to. Kažem im 200-300 eura i dobra volja, ali nemojte to raditi. Smatram da kada bi neka tvrtka napravila podcast i utrpala gro novaca u to, ne bi dobili ništa. To se treba razvijati na način da mi sad sljedećih godinu, dvije radimo da se to počne širiti i onda kada bi imali veliki broj pretplatnika, velik doseg i eventualno direktne sponzore, to je jedan budući mogući način financiranja. Tko god nas sluša i prati može nam dobrovoljno donirati svaki mjesec određenu svotu – rekao je Vuk.
Smatraju da podcast raste organski, da ne može rasti mehanički - da dođe velika centralizirana moć s puno financija, ‘ulupa‘ u njega sto tisuća eura i kaže ‘mi smo napravili podcast‘. To se, kako kažu, ne može dogoditi.
Ovi podcasteri imaju određenu ljubav prema makroekonomiji, politologiji, filozofiji, psihologiji i imaju jako širok spektar interesa koji ih zanimaju. Pogotovo vole kada im u goste dođu ljudi koji su ideje primijenili u praksi, kao Davor Nađi, zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje, kojega su zvali u kontekstu činjenice da je ukinuo prirez u Svetoj Nedelji. Smatraju da se ljudi često zalete i misle da u politici ništa ne valja, ali da oni shvaćaju koliko je kompleksno pitanje kompletne države i ekonomije, no opet se zgražaju nad situacijom koja se događa u Hrvatskoj. Njihova ideja je ljude zainteresirati da postoje alternative jer su vidjeli neke alternative koje se događaju u Hrvatskoj.
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=782810745389057&id=753477578322374
- U Hrvatskoj se cijelo vrijeme priča o politici kako ćemo podijeliti novce i kome ćemo dati što, što mi smatramo da je užas. Da se uopće ne raspravlja o tome da pustimo ljude da stvaraju novce, inoviraju i guraju naprijed, a država tu treba biti samo kao sudac ili arbitar koji onda pomaže u slučaju konflikta. Kod nas je slučaj da je država igrač i sve radi, a mi sjedimo na klupi i čekamo da nam država donese jedan djelić trofeja – objašnjava Vuk.
Mythbustersi i ekonomski hipsteri
Njihova ideja je, kako nam je rekao Galić, da puno više utječu na društvo te da ako jedna osoba nakon njihovih argumenata vidi da tu ima nešto, smatraju da je njihov posao za taj dan napravljen.
- Mi smo mythbustersi na području makroekonomije i ekonomski hipsteri. Jako puno ljudi još dan-danas vjeruje da je kriza 2008. godine bila uzrokovana zlim bankama i to je narativ koji se proturao u mainstream medijima i sad svi vjeruju u to da su banke bile pohlepne. Nitko ne istražuje kako i zašto. Nije da očekujemo od svake osobe da imaju određena ekonomska i pravna znanja, ali kad malo zagrebeš ispod površine, shvatiš da je kriza nastala ne zbog bankarskih malverzacija, već upravo zbog države koja je odlučila silom nametnuti politike da svi moraju uzimati stanove i time snižavala bankarske standarde – rekao je Galić dodajući da onda cijela priča poprima jednu potpuno drugačiju dimenziju.
Ne samo da su mythbustersi za makroekonomiju, nego primjerice i za slobodu govora. Referirajući se na priču o bećarcu pred policajkom, smatraju se ne smije kažnjavati govor, nego samo djelovanje. Podsjetili su da su mnogi lijevi aktivisti tada komentirali da treba kazniti taj bećarac jer je to bio napad na ženu i šovinizam, a desnica je rekla da je to bio napad na službenu osobu.
Bertović ističe da ono što su oni pokušavali reći, je to da što je danas netko upakirao u napad na ovo ili ono, sutra će biti iskorišteno protiv vas.
- Što dobijemo? Ministrica Obuljen dozvoli si izjaviti da je sloboda govora za ljude s imenom i prezimenom – podsjetio je Bertović dodavši u tom smislu da je glasovanje anonimno, koji je jedan od najvećih oblika izražavanja slobode govora.
Libos posla su alternativa ‘jednoteistom narativu‘ koji se proteže kroz medije i žele ljudima na pristupačan način pokazati da postoje alternative. Kako kaže Vuk, nisu bez razloga Australija, Novi Zeland, Danska, Nizozemska, Švicarska, Čile, Singapur i Estonija bogate zemlje.
[caption id="attachment_374806" align="aligncenter" width="750"]
Zinka Idžaković, Igor Vuk, Ivan Bertović, Vedran Jerković, Branimir Perković i Filip Galić. Foto: Ratko Mavar/Lider[/caption]
- Zašto su neke zemlje bogate, a druge nisu? Radi se samo o velikom povjerenju ljudi i državi koja se ne upliće u svakodnevni život građana. Mi imamo ljevicu koja izaziva državu da se upliće u sve pore društva što se tiče ekonomije, a desnica da se upliće u sve pore društva što se tiče morala, seksa i privatnih stvari. I onda imamo dvije strane i svaka se bori na svoju stranu da država zauzme što više prostora, a mi smo tu jedan entitet koji je van ljevice i desnice koji smatra da nema što država raditi u našim životima. Nismo mi tu radi države, nego je država tu radi nas. Zalažemo se, među ostalim, za bruto plaću na ruke i da dobiješ uplatnice. Jednostavno želimo osvijestiti ljude da prestanu pričati ‘besplatno zdravstvo, besplatno školstvo…‘, nego da stvarno vide koliko od plaće oni odvajaju, a kakvu uslugu dobivaju – rekao je Vuk.
Ljepota podcasta je, uvjereni su podcasteri Libos Posla, u tome da se nekome dozvoli da malo duže elaborira neki koncept, a da pritom ne uzurpira prostor drugima, jer će poslušati onaj koji želi, a taj koji želi, kasnije može djelovati po toj ideji i širiti tu ideju.