Čak 70 posto računalnih korisnika u Hrvatskoj priznaje da je nabavljalo piratski softver, objavio je Business Software Alliance (BSA) u Globalnoj godišnjoj studiji o softverskom piratstvu za 2011.
Neki korisnici kažu da piratiziraju cijelo vrijeme ili uglavnom, drugi da to čine povremeno ili rijetko. Rezultat ovakvog ponašanja je stopa softverskog piratstva od 53 posto u Hrvatskoj prošle godine - što znači da je svaki drugi računalni program koji je instaliran u prošloj godini bio nelicenciran. Komercijalna vrijednost piratstva u 2011. iznosi 380 milijuna kuna.
- Da 70 posto korisnika prizna da krade u dućanu - čak i rijetko - nadležna tijela bi reagirala strožim policijskim nadzorom i kaznama. Softversko piratstvo traži sličan pristup: usklađenu javnu edukaciju te snažnu provedbu zakona - rekao je Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj. Gotovo 40 posto korisnika anketiranih u studiji se izjašnjava da softver nelegalno nabavlja ‘cijelo vrijeme‘, ‘uglavnom‘ ili ‘povremeno‘, dok 31 posto korisnika kaže da to čini ‘rijetko‘. Studija također otkriva da su korisnici koji priznaju softversko piratstvo najčešće muškog spola te dobi od 35 do 44 godine (27 posto).
BSA u Hrvatskoj sustavno provodi aktivnosti usmjerene promicanju i zaštiti prava intelektualnog vlasništva, a posebno zaštiti autorskog prava na računalnim programima. BSA vjeruje da svojim edukacijskim naporima može pridonijeti podizanju svijesti o pitanjima urednog licenciranja i upravljanja softverskom imovinom, jer procjenjuje kako mnogo menadžera i donositelja odluka nije upoznato s problemima i rizicima nelicenciranog softvera. Prijave protiv tvrtki koje protupravno umnožavaju, koriste ili distribuiraju računalni softver članova BSA prosljeđuju se Državnom inspektoratu ili policiji.- Vlade moraju poduzeti korake u smjeru modernizacije zakona o intelektualnom vlasništvu i proširenja napora u provedbi zakona, kako bi se svi koji piratiziraju softver suočili sa stvarnim posljedicama - rekao je predsjednik i glavni izvršni direktor BSA Robert Holleyman.
Globalno, studija otkriva da stope piratstva na tržištima u razvoju znatno premašuju one na razvijenim tržištima - 68 posto u odnosu na 24 posto, u prosjeku - a tržišta u razvoju čine veliku većinu udjela u globalnom rastu komercijalne vrijednosti nelicenciranog softvera. Ovaj podatak pojašnjava tržišnu dinamiku globalne stope softverskog piratstva, koja u 2011. ostaje na 42 postotna poena, dok konstantno širenje tržišta u zemljama u razvoju podiže komercijalnu vrijednost nelicenciranog softvera na 339 milijarda kuna.Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u regiji Srednje i Istočne Europe iznosi ukupno 32,6 milijarde kuna. Globalno, vrijednost nelicenciranog softvera narasla je na rekordnih 340 milijardi kuna. Od ukupno 24 zemlje regije Srednje i Istočne Europe (CEE), Hrvatska ima 6. najnižu stopu piratstva, međutim, uspoređujemo li rezultat u okviru zemalja EU - kojima ćemo se pridružiti 2013. - Hrvatska ima 8. najvišu stopu. Iako je hrvatska stopa softverskog piratstva u padu, vrijednost piratskog softvera je u rastu - gubici u 2011. iznose 380 milijuna kuna (porast sa 70 milijuna američkih dolara u 2010. na 74 milijuna u 2011.).