Buka oko ‘švicaraca‘ napokon se primirila, no na pomolu bi mogla biti nova, ona koja se tiče novog trenda – vezivanja kamata uz Euribor, referentnu kamatnu stopu na međubankarskom tržištu za euro. Nekoliko većih banaka kredite je već vezalo uz tu stopu.
Ne bi u tome bilo ništa sporno da Euribor, promatrajući trend od 1999. godine, trenutno nije na najnižim razinama, što znači da s vremenom može samo uvis. Šestomjesečni Euribor većinu je godina proveo iznad 3-4 posto, a pojedinih godina (primjerice 2008.) iznad pet posto! Trenutno je na razini 0,316 posto, dakle višestruko je niži nego u godinama prije krize i recesije.
U Erste banci, koja ima najveću paletu takvih kredita (i s najdužim rokovima otplate), tumače kako su stope na nove kredite korigirali još 9. siječnja 2013. kada su stupile na snagu odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju. Od tada se kamatne stope na kredite vežu uz referentnu kamatnu stopu (EURIBOR, CHF LIBOR, USD LIBOR, ZIBOR). Riječ je o transparentnom tržišnom indikatoru te standardnoj tržišnoj praksi koja se koristi i u ostalim zemljama regije.
-Kod ugovora o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom sklopljenima nakon 9. siječnja 2013., parametar promjenjivosti kamatne stope definira se u ugovorima. Za te kredite banka je definirala dvije vrste kamatnih stopa: fiksne koje se primjenjuju za kredite u kunama na maksimalni rok otplate do 10 godina; kredite s valutnom klauzulom u euru s maksimalnim rokom otplate do sedam godina; lombardne kredite, na rok otplate do 10 godina te kamatne stope vezane uz 12-mjesečni Euribor, uvećan za određeni broj postotnih bodova, ovisno o konkretnom kreditnom proizvodu uz valutnu klauzulu u euru, a koja se primjenjuje na stambene kredite svih ročnosti, s time da klijent može izabrati kredit uz Euribor i za kraće rokove otplate – odgovaraju iz Erste.
Nova metodologija
Kada je riječ o kreditima koji su sklopljeni prije 9. siječnja 2013., banka od 21. studenog 2013. počinje primjenjivati novu metodologiju utvrđivanja promjene kamatnih stopa na kredite i proizvode banke na koje se obračunava ugovorna kamata.
U skladu s odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju, banka je u kao promjenjive dijelove kamatne stope definirala: 6-mjesečni Euribor važeći na dan 1.prosinca 2013. za kredite uz valutnu klauzulu u eurima; 6-mjesečni libor za CHF važeći na dan 1.prosinca za kredite uz valutnu klauzulu u CHF-u (osim stambenih); 6-mjesečni libor za USD važeći na dan 1.prosinca 2013. za kredite uz valutnu klauzulu u američkom dolaru i 6-mjesečni NRS2 za HRK važeći na dan 1.prosinca 2013. za kredite u kunama. Dodaju kako se na stambene kredite uz valutnu klauzulu u CHF neće primjenjivati ta metodologija, s obzirom na to da će to biti definirano izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju.
-Za kredite sklopljene nakon 9. siječnja 2013., vrijednost 12-mjesečnog euribora utvrđuje se sukladno ugovoru o kreditu jednom godišnje i to na način da se uzima vrijednost objavljena na stranici Reutersa dva radna dana prije početka svakog kamatnog razdoblja. Za kredite ugovorene prije 9. siječnja, nakon utvrđenja strukture zatečenih kamatnih stopa, redovito usklađivanje kamatnih stopa obavljat će se šestomjesečno počevši od 1.srpnja 2014. te nadalje svakog 1.siječnja i 1.srpnja. – pojašnjavaju dodajući kako klijente dobro upoznaju s kamatnom stopom te načinom i vremenom utvrđivanja ugovorenog Euribora.
Svakom klijentu uručuju info obrazac gdje je uz informacije o Euriboru navedeno i njegovo povijesno kretanje (od 1998. do 2012.). Također, samim ugovorom o kreditu ugovara se na koji način, kada i kako se utvrđuje ugovoreni Euribor.
Iz Splitske banke odgovaraju kako odredbama novog ZPK-a svi krediti s promjenjivom kamatnom stopom moraju biti vezani uz odgovarajući parametar čiju promjenjivost banka ne može kontrolirati.
Klijenti se više odlučuju za fiksnu stopu
-U situacijama gdje imaju na izbor fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopu, klijenti se više odlučuju za fiksnu. Kod kredita s dužim rokovima otplate (stambeni), ne postoji mogućnost izbora, odnosno nude se samo kamatne stope vezane uz Euribor čija se vrijednost i promjena računa polugodišnje, prema vrijednostima na dane 2.siječnja i 1.srpnja. Činjenica je da banka daje klijentima pisanu informaciju o kretanju referentne kamatne stope u zadnjih 10 godina, i to prije sklapanja ugovora. Iz te informacije klijenti mogu zaključiti koji su rasponi kretanja Euribora u prošlosti, a kakvo će kretanje biti u budućnosti to nije moguće predvidjeti – zaključuju u banci.
U PBZ-u dodaju kako su uz 6-mjesečni Euribor kao parametar promjenjivosti vezane sve vrste kredita koje se odobravaju uz promjenjivu kamatnu stopu, a to su stambeni krediti (modeli START, ENERGO i standardni stambeni krediti), hipotekarni krediti, nenamjenski krediti (izuzev nenamjenskih kredita za umirovljenike i uz stambenu štednju), krediti za legalizaciju nekretnina, krediti za kupnju vozila, Educa krediti, lombardni krediti uz osiguranje udjelom u fondu te uz osiguranje policom osiguranja života (za kredite s rokom otplate iznad godine dana). Kamata se također utvrđuje dva puta godišnje prema 6-mjesečnom Euriboru važećem na dan 30.lipnja i 31.prosinca i primjenjuje se u narednom šestomjesečnom razdoblju.
Iako je u javnosti guverner HNB-a Boris Vujčić prilično mlako reagirao ustvrdivši kako je ‘sve u redu‘, službeni odgovor iz HNB-a ipak pokazuje nešto drugo, upozoravajuće.
Stvarni troškovi financiranja
- Referentna kamata vezana uz dugoročne plasmane po promjenjivoj kamati trebala bi odražavati stvarne troškove financiranja. Referentne kamate s međubankovnih tržišta, kao što su Libor ili Euribor, ne odražavaju stvarne troškove financiranja domaćih banaka jer ne sadrže trošak hrvatskog rizika, ni stanje ponude i potražnje za novcem. Zato primjena tih referentnih kamata može bitno utjecati na neto prihode banaka. HNB će voditi računa o tome da takva otvorena kamatna pozicija bude osnova za određene bonitetne zahtjeve prema bankama. Ujedno skrećemo pozornost na to da HNB izračunava nacionalnu referentnu stopu (NRS) upravo zato da bi banke imale mogućnost primjene referentne stope koja vjerno odražava stvarni trošak financiranja najvećeg dijela portfelja banaka – upozoravaju u HNB-u.
Zašto tek rijetke banke koriste NRS kao referentnu kamatu jasno je već iz usporedbe NRS i Euribor stope – 6-mjesečni NRS iznosi 2,75, Euribor 0,316 posto!