Guverner HNB-a Boris Vujčić u srijedu je za novinare izjavio kako je HNB povisio procjenu gospodarskog rasta s 2.8 na 3 posto i to prvenstveno zahvaljujući boljem rastu izvoza od očekivanog. Rekao je i da, osim izvoza turizma, izvoz roba raste iznimno brzo i postiže rekordne stope rasta.
Porast investicija
- Vidimo i nešto bolje ostvarenje investicija, te da poduzeća prvenstveno uzimaju kredite za investicije što je dobra vijest, rekao je Vujčić te dodao da na negativnoj strani postoje ograničeni rizici restrukturiranja koncerna Agrokor, no unatoč tome u ovom trenutku očekuju rast od 3 posto.
Kamatne stope nastavljaju s padom
Vujčić je objasnio da kamatne stope, kako za građane tako i za poduzeća, nastavljaju trend pada. Dugoročne kamatne stope za poduzeća pale su s 8 posto na 4 posto u prosjeku, dok su za stambene, kao i potrošačke kredite, pale sa 6 na 4 posto.
>>>HNB intervenirao na deviznom tržištu, kuna blago ojačala
Ipak, kako kaže, iako je prisutan rast kredita poduzećima turističkog sektora, što ne iznenađuje s obzirom na rast turizma, zabrinjava činjenica što nije prisutan rast kredita u ostalim sektorima.
O potencijalnom riziku Agrokora za stabilnost bankarskog sektora objasnio je da će koncern imati značajan utjecaj na bankarstvo u smislu profitabilnosti, koja je bila 70 posto niža već u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje lani.
- U drugom tromjesečju vidimo da su banke nastavile prepoznavati rizike povezane s Agrokorom i vezanim poduzećima, što znači da dižu rezervacije što će dalje utjecati negativno na njihovu profitabilnost, međutim stabilnost bankovnog sustava nije ugrožena, vrlo je dobra, pojasnio je Vujčić.
>>>Vujčić za CNBC: Kad postanete teško ovisni o euru, imate vrlo malo manevarskog prostora
Jačanje izvoza i investicije značajno potiču aprecijacijske pritiske na domaću valutu, zbog čega HNB sve intenzivnije intervenira na deviznom tržištu.
- HNB dugo vremena nije toliko intervenirao na deviznom tržištu. Stalno smo prisutni na deviznom tržištu, kupujemo eure zbog snažnog aprecijacijskog pritiska koji je prvenstveno posljedica suficita koji Hrvatska ostvaruje na kapitalnom računu. Dakle, Hrvatska u ovom trenutku više izvozi nego što uvozi robe i usluge, a dodatno još ima i priljev kapitala iz EU fondova, što stvara snažan aprecijacijski pritisak, rekao je Vujčić.
>>>Vujčić: Agrokorov kredit stvorit će aprecijacijski pritisak na kunu, no HNB će braniti tečaj
Guverner je objasnio i da snažna deprecijacija realnog tečaja deflacioniranog jediničnim troškovima rada je učinila ekonomiju konkurentnijom. Konkretno, pojasnio je Vujčić, Hrvatskoj u zadnjih 5,6 godina plaće su rasle sporije od produktivnosti, što je povećalo konkurentnost gospodarstva.
Projekcija HNB-a očekuje inflaciju za iduću godinu na razini od 1.1 posto, prvenstveno kao posljedicu rasta cijena hrane, što će imati najveći utjecaj, dok će cijene energije imati manji utjecaj jer se očekuje da se cijena nafte na svjetskim tržištima stabilizira.
‘Ne smijemo biti zadovoljni rezultatima‘
- Iduće godine očekujemo otprilike isto 3 posto rasta BDP-a, međutim, dugoročno je moguće da ako želimo održati tu stopu bit će neophodno učiniti ekonomiju efikasnijom i konkurentnijom kroz strukturne reforme, o čemu se stalno priča ali se dovoljno ne radi. Bilo bi loše da budemo zadovoljni ovim rezultatima, koji nisu loši, ali nisu i jako dobri, upozorio je Vujčić i dodao da ako se reforme ne provedu moglo bi doći do usporavanja rasta.
Nedostatak radnika
- U znatnom broju sektora, kao što su građevinarstvo, turizam i IT nedostaje radnika, treba poduzećima naći radnike i nešto napraviti po tom pitanju, ili ćemo morati uvoziti radnu snagu, te moramo raditi na obrazovnom sustavu da počne proizvoditi radnike koji trebaju sustavu. Ne možemo više imati obrazovni sustav koji nije povezan sa stvarnim potrebama rada, zaključio je guverner.