Do 3. studenog traje javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu na web stranici e-Savjetovanje.
Jedna od zanimljivih novosti koje donosi zakon je polaganje prisege, koje će se organizirati jednom godišnje, na državne blagdane, a hrvatsko državljanstvo izdavat će gradovi, županije i nadležna tijela RH u inozemstvu.
>>>Drugo državljanstvo kao statusni simbol bogatih
Tekst prisege glasit će ovako, javlja Jutarnji: "Prisežem svojom čašću da ću se kao hrvatski državljanin/ka pridržavati Ustava i zakona te poštivati pravni poredak, kulturu i običaje u Republici Hrvatskoj."
Prisega o državljanstvu prakticira se i u susjednoj Sloveniji.
Osim toga, prijedlogom Zakona povećava se dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života osobe (dosad do 18. godine) kako bi joj se dala mogućnost da sama podnese prijavu za svoj upis u knjigu državljana ukoliko su njezini roditelji navedeno propustili učiniti do njezine punoljetnosti.
Iseljenikom se po zakonu smatra osoba koja je iz Hrvatske iselila prije 8. listopada 1991. godine.
Još jedan novitet je ukidanje uvjeta poznavanja hrvatskog jezika za dobivanje državljanstva (za potomke iseljenika i njihove bračne drugove), kao i ograničenje prema kojem su državljanstvo mogli dobiti samo preci iseljenika do 3. koljena.
Cijeli prijedlog zakona možete pročitati ovdje.