15. svibanj 2018.

Žalac: Hrvatska priprema 42 strateška projekta za iduće financijsko razdoblje

Hrvatska već sada započinje pripremu 42 velika razvojna strateška projekta koje namjerava financirati europskim sredstvima iz sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, za razdoblje 2021-2027. godine, izjavila je u utorak u Bruxellesu ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac.

Ministrica Žalac u utorak je u Bruxellesu na Odboru regija predstavila hrvatsko stajalište o prijedlogu Europske komisije o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027. godine, u dijelu koji se odnosi na kohezijsku politiku iz koje se financiraju siromašnije regije.

>>>Potpisan ugovor sa Svjetskom bankom za razvoj sustava strateškog planiranja i korištenja EU fondova

Ministrica je izrazila nadu da će već sljedeće godine biti gotov nacrt Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, koja će zamijeniti mnoštvo strategija koje sada postoje. U sklopu te strategije pripremit će se 42 strateška razvojna projekta.

- Mi smo jedina zemlja članica koja je već krenula s pripremom za sljedeće financijsko razdoblje. Kada utvrdimo naše prioritete, onda ćemo ih samo prepisati u naše operativne programe, jer ne želimo kasniti. Već sada započinjemo s pripremama 42 strateška projekta koje ćemo zajedno s našim županijama, gradovima i općinama definirati kao razvojne projekte, rekla je ministrica Žalac. Dodala je da će ti projekti sigurno obilježiti sljedeće sedmogodišnje financijsko razdoblje.

- Očekujem da će većina tih projekata biti posvećena stvaranju novih lanaca vrijednosti u svim sektorima, rekla je ministrica, dodajući kako smatra da će Hrvatska s jednom nacionalnom razvojnom strategijom, umjesto njih 200 koliko ih sada ima, u sljedećem financijskom razdoblju imati čistu situaciju u kojoj će se točno znati što su prioriteti, od kojih će sve ono što se ne bude moglo financirati europskim sredstvima, financirati iz domaćih izvora.

>>>Žalac pozvala naciju na kreiranje sveobuhvatne strategije razvoja RH do 2030.

Ministrica je rekla da u ovom trenutku ne može kao primjer navesti nijedan projekt jer se tek krenulo u izradu Nacionalne razvojne strategije i definiranja ciljeva i vizije te će se o tome moći govoriti tek što se to obavi.

- Na vrijeme smo krenuli. Sada ne mogu reći o kojim je točno projektima riječ, rekla je.

Europska komisija je 2. svibnja predložila novi, moderniji višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027., koji je u nominalnim iznosima nešto veći u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014.-2020., ali s nešto manjim iznosima za kohezijsku politiku i poljoprivredu.

Ministrica Žalac je rekla da je prijedlog Komisije dobra podloga za raspravu, ali da se Hrvatska zauzima za zadržavanje iste razine financiranje kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike. Hrvatskoj također nije prihvatljivo povećanje nacionalnog udjela u sufinanciranju programa, kao ni prijedlog da se pravilo N+3, promijeni u pravilo N+2, što znači da bi za trošenje alociranih sredstava bilo ostavljene dvije umjesto tri godine nakon ugovaranja projekta.

>>>Hrvatska za zadržavanje adekvatne razine kohezijske i poljoprivredne politike EU-a

Kohezijska sredstava EU-a iznimno su važna za Hrvatsku. Primjerice, u razdoblju 2015-2017. udio kohezijskih sredstava u javnim investicijama u Hrvatskoj iznio je 80 posto, a na razini EU-a 8,5 posto.

Ministrica Žalac je rekla da će se Hrvatska snažno zalagati i za nastavak financiranja programa Europske teritorijalne suradnje te pojednostavljenje procedura i postupka provedbe, kako za korisnike tako i za upravljačke strukture u državama članicama.

Nikola Dobroslavić, voditelj hrvatskog izaslanstva u Odboru regija, koji je imenovan izvjestiteljem Odbora regija o prijedlogu proračuna, rekao je da nije dobro to što je predloženo smanjenje sredstava za koheziju i poljoprivredu.

>>>Žalac: Hrvatska razvojna strategija po prvi put definira prioritete, mjere

- Kohezijska politika temeljna politika EU-a i od nje se nikako ne smije odustati i smanjivati je, a isto vrijedi i za poljoprivrednu politiku, rekao je Dobroslavić, dodajući da će tijekom izrade mišljenja o prijedlogu proračunskog okvira voditi razgovore sa svim dionicima i tek će onda moći reći konačni stav Odbora regija, savjetodavnog tijela Europske unije.

Ministrica Žalac sastala se s predsjednikom Europskog odbora regija Karlom-Heinzom Lambertzom i županom Nikolom Dobroslavićem, voditeljem hrvatskog izaslanstva u Europskom odboru regija, a predstavljanju stajališta prisustvovali su i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, Tonino Picula i Davor Škrlec.