piše: Robert Jurišić
Iza nas je vrlo volatilan tjedan, tijekom kojeg su cijene čas rasle, čas padale, a koji je na kraju završio s padom cijena energije (prvenstveno nafte i plina) i agri roba, a rastom cijena metala. Na tržištima nikada nema predaha, uvijek se nešto događa, neki događaj koji će okupirati fokus tržišta za koji se procjenjuje da bi mogao imati značajan utjecaj na robna i tržišta kapitala.
U tom kontekstu niti ovaj tjedan nije iznimka. U srijedu je sastanak FED-a, u petak nas čeka izvještaj o novim poslovima u SAD-u te u tom kontekstu treba pratiti kretanje dolara, napetosti na Bliskom Istoku i dalje su “tema dana”, a ne treba zabraviti niti Ukrajinu.
Za sada, čine se da oprez u iščekivanju sastanka FED-a i podataka o kineskoj proizvodnji u nadolazećim danima uravnotežuju strahove od eskalacije na Bliskom Istoku. Od ostalog, trgovci su usredotočeni na vremenske (ne)prilike u Brazilu, Argentini I Paragvaju i tempo sjetve u Južnoj Americi.
Podaci o gospodarstvu SAD-a i dalje su prilično povoljni, BDP je porastao za 4,9 posto u trećem kvartalu (u usporedbi s porastom od 2,1 posto u drugom kvartalu i daleko više od procjene za treći kvartal od 4,2 posto), a PMI je porastao na tromjesečnu najvišu razinu, što i dalje gura ka jastrebovom FED-u i ostaje mišljenje o nastavku monetarne politike “više za duže” (više kamatne stope za duže vremensko razdoblje), što je bullish za američki dolar. Trenutno je odnos EUR/USD oko razine 1,06.
S druge strane, EU će se možda morati zabrinuti zbog stagflacije – usporavanja gospodarstva usred inflatornih pritisaka. U međuvremenu, ECB je očekivano zadržala stope nepromijenjenima, prekinuvši najdulji ciklus pooštravanja u svojoj povijesti suočen s znakovima usporavanja gospodarstva, no dodajući da je trenutačno preuranjeno govoriti o rezovima.
Dug, kad prijeđe određenu razinu, postaje kaos, ludilo i onda uništava narode. Pogledajte samo kraj španjolskog, britanskog ili nizozemskog carstva. Ili Njemačke između dva rata, Jugoslavije 90-ih, starog Rima ili današnja Argentina. Manje više uvijek ista priča. Kao u Hemingwayevom opisu siromaštva, proces isprva počinje polako, a zatim se odjednom uruši. Dio ovog procesa uključuje devalvaciju kupovne moći, proces koji je naglašen rastućom, a ne "prolaznom" inflacijom. Potom dolazi do porasta društvenih nemira, a samim time i veće centralizacije političke ljevice ili desnice u ime “onoga što je najbolje za stanovništvo”.
Glavni izvršni direktor HSBC-a, jedne od najvećih banaka na svijetu, smatra da je svijet na kritičnoj točki u vezi s državnim dugom i da postoji veliki rizik od globalnog financijskog potresa. MMF je upozorio da je dug američke vlade rezultat "neodržive" fiskalne politike i da je "najzabrinjavajući" među najvećim svjetskim gospodarstvima.
Cijene dionica četiri glavne američke banke s Wall Streeta pretrpjele su značajan pad, dosegnuvši razine slične onima iz bankarske krize u ožujku. Gubici na godišnjoj razini su značajni, s padom u rasponu od 15 posto do čak 24 posto, što izaziva zabrinutost među ulagačima i utječe na tržište općenito.
S one strane Pacifika, Kina je potpisala sporazume u sektoru rudarstva s više od 10 zemalja u Aziji, Africi i Južnoj Americi na nedavnom Forumu "Pojas i put". Kineska strategija je jasna: osigurati dostupnost ključnih strateških sirovina – nafte, metali, minerali, žitarice i uljarice.
Zlato je doseglo cijeno od 2.006,5 $/t.oz, što je u eurima bilo ekvivalentno 61,06 €/g, povijesni rekord za plemeniti metal u odnosu na europsku valutu. Gubitak vrijednosti eura, ali općenito FIAT valuta vs zlato je činjenica. S obzirom na dolazak CBDC-a, još jednog načina obezvrjeđivanja kupovne moći novca, za obezvrijeđivanje duga, situacija se može samo pogoršati.
Cijene nafte variraju ovisno o geopolitičkim napetostima
Nakon dva tjedna rasta, na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale, a njihovo kretanje uglavnom je ovisilo o vijestima s Bliskog istoka. Cijena barela na Brentu je na razini prošlog tjedna pala 1,8 posto, dok je na WTI-u pala 3,6 posto. Cijeli tjedan cijene su oscilirale u relativnom uskom rasponu, ovisno uglavnom o vijestima s Bliskog istoka.
Kada su vijesti ukazivale na zaoštravanje sukoba između Izraela i Hamasa, cijene nafte su rasle, a kada bi se činilo da napetosti popuštaju, cijene bi pale. Njihov pad na tjednoj razini bio bi i veći da u petak cijene nisu porasle oko tri posto jer je trgovce uznemirio napad američkih borbenih zrakoplova na skladišta oružja i streljiva u Siriji. U širem kontekstu, sukob Izraela i Hamasa i oružani incidenti u regiji nisu zasad izravno utjecali na opskrbu naftom, ali mogući su poremećaji u isporukama iz Irana i ostalih velikih proizvođača u Perzijskom zaljevu
Globalna potrošnja energije i fosilnih goriva trebala bi prkositi ratovima i visokim cijenama te dosegnuti rekordnu razinu u 2024., potaknuta snažnom azijskom potražnjom, objavio je Economist Intelligence Unit u novom izvješću objavljenom u srijedu. Prema tom izvješću unatoč još uvijek visokim cijenama i neriješenim poremećajima u opskrbnom lancu, potražnja za fosilnim gorivima dosegnut će rekordne razine, ali će potražnja za obnovljivom energijom porasti za 11 posto.
Očekuje se da će se samo potražnja za naftom sljedeće godine povećati za 1,7 posto, a potražnja za prirodnim plinom trebala bi porasti za 2,2 posto, predvođena Azijom i Bliskim Istokom, dok će Europa i dalje bilježiti smanjenu potražnju jer nastoji sačuvati plin i energiju.
Terminske cijene europskog prirodnog plina skočile su gotovo sedam posto, na razinu iznad 54 €/MWh prije nego što su se povukle i pale na razinu ispod 50 €/MWh nakon što je egipatska vlada objavila da je uvoz prirodnog plina pao na nulu s 800 milijuna kubičnih stopa po danu. To izaziva dodatnu zabrinutost zbog prekida opskrbe zbog sukoba u Pojasu Gaze. Tokovi iz Egipta u Europu čine mali udio, ali rat je već uzrokovao zatvaranje polja Tamar u Sredozemnom moru, a postoji i zabrinutost za sigurnost katarskih LNG brodova koji prolaze kroz Hormuški tjesnac.
Cijene prirodnog plina u Europi skočile su oko 40 posto od početka rata između Izraela i Hamasa. Također, vijest o kvaru kompresora u norveškom postrojenju za preradu plina Nyhamna potaknula je daljnju zabrinutost za opskrbu. Međutim, skaldišta plina u Europi ostaju oko 99% popunjena, zahvaljujući neuobičajeno toplom vremenu i snažnom uvozu LNG-a.
Najviše događanja i volatilnosti oko soje
Da nema rata na Bliskom Istoku, tržište agri roba bi bilo lako očitati, kada su u pitanju tri glavna proizvoda: slab kukuruz, pšenica neutralna, soja povezana s vremenom u Južnom Amerikom (uz blago veći bullish nego bearish potencijal). Geopolitika i inflacija su eksterni faktori koji mogu promijeniti tu sliku.
Trenutno na burzama najviše događanja i volatilnosti kod soje, čiji rast cijene na CBOT-u podupire nepovoljno vrijeme u Brazilu, gdje postoji prijelaz od suše do viška padalina, ovisno o državi. Sačma ima pritisak na cijenu uslijed argentinskog deficita proizvoda i zagušenja pri utovaru u Brazilu.
Pšenica iz SAD-a/EU-a je slaba, zbog oštre konkurencije iz Crnog mora, gdje se, unatoč usporavanju, i dalje isporučuje roba iz Ukrajine. Trgovinu u ukrajinskim lukama na Dunavu znatno usporavaju državne inspekcije koje se provode kako bi se osiguralo plaćanje poreza, posebno za trgovinu gotovinom.
Unatoč padu cijena prijevoza, za brodove koji isplovljavaju iz dunavskih luka pogoršan je protok robe, također zbog vremenskih uvjeta koji ograničavaju plovidbu. Bilježimo ogromne redove brodova koji čekaju na izlaz ili ulazak u Solunski kanal: najmanje 75 brodova trenutno čeka. Inače, izvoz agri roba iz Ukrajine u listopadu iznosio je 2,15 milijuna tona, u usporedbi s 4,22 milijuna tona u listopadu 2022.
Ako gledamo EU, izvoz pšenice 9,3 milijuna tona, 22 posto manje nego prošle godine. Ukupno je izvoz za ovu sezonu procijenjen na 31 milijuna mt (jedan milijun mt manje nego u posljednjoj procijeni). Slabost dolara kažnjava izvoz pšenice iz eurozone. Žetva 2023. procijenjena je na 125,5 milijuna tona, u skladu s 2022. godinom.
Uvoz kukuruza 5,45 milijuna tona, 40 posto manje nego prošle godine. Berba 2023. procijenjena je na 59,9 milijuna tona, 13 posto više nego prošle godine. Mars procjenjuje prinose za berbu 2023. na 7,13 t/ha, u usporedbi sa 7,26 t/ha u rujnu. Pad je za 5 posto u odnosu na prosjek zadnjih 5 godina, ali u porastu od 21 posto u odnosu na sušnu 2022.
Terminske cijene bakra porasle su iznad granice od 3,65 $/lbs krajem listopada, usred očekivanja snažne potražnje i novih udara na zalihe. Peking je izjavio da će proširiti svoj proračun za ovu godinu kako bi posudio dodatnih jedan trilijun CNY za ulaganja u proizvodnju, povećanje kupovne aktivnosti za industrijske inpute i ograničavanje zabrinutosti zbog niske potražnje zbog zabrinutosti oko duga za sektor stambene izgradnje.
U međuvremenu su novi podaci pokazali da su zalihe na Shanghai Futures Exchange i London Metal Exchange pale za gotovo 40 posto u proteklom tjednu. Pad je usklađen sa novim skokom premije za bakar u Yangshanu, signalizirajući veću potražnju za fizičkim isporukama u Aziji.