Središnja banka SAD-a odgodit će smanjenje kamatnih stopa barem do srpnja 2024. što će pružiti manje olakšanja nego što financijska tržišta očekuju, predviđaju vodeći ekonomisti koje je anketirao Ft.
Iako je većina ispitanih mislila da je faza podizanja kamatnih stopa povijesne monetarne kampanje Federalnih rezervi sada gotova, gotovo dvije trećine ispitanika mislilo je da će središnja banka tek početi smanjivati svoju referentnu stopu do trećeg kvartala 2024. ili čak i kasnije.
Tri četvrtine anketiranih ekonomista također očekuje da će Fed iduće godine sniziti stopu saveznih fondova sa svoje trenutne 22-godišnje najviše razine od 5,25-5,5 posto za samo pola postotnog boda ili manje.
To je mnogo manji potez od onog na koji se Wall Street kladi, s trgovcima koji povećavaju oklade da će Fed početi smanjivati već u ožujku.
Anketa u kojoj je sudjelovalo 40 ekonomista, provedena je u partnerstvu s Centrom za globalna tržišta Kent A Clark na Poslovnoj školi Booth Sveučilišta u Chicagu i naglašava razlike u stajalištima o tome kako Fed kontrolira inflaciju usred usporavanja najvećeg svjetskog gospodarstva.
Dužnosnici Fed-a i drugih središnjih banaka u naprednim gospodarstvima sada se bore s pitanjem koliko dugo zadržati visoke kamatne stope kako bi obuzdali potražnju kućanstava i poduzeća - i kada mogu početi smanjivati troškove zaduživanja.
-Još uvijek vidim puno zamaha za gospodarstvo, tako da ne vidim potrebu za snižavanjem stopa odmah, a mislim da ni Fed to ne planira učiniti - rekao je James Hamilton, profesor ekonomije na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu koji su sudjelovao u istraživanju.
Robert Barbera, direktor Centra za financijsku ekonomiju na Sveučilištu Johns Hopkins rekao je da će Fed morati vidjeti i stabilna poboljšanja inflacije i značajnije smanjenje potražnje za radnom snagom prije nego što razmotri smanjenje kamatnih stopa.
U proteklih pet mjeseci, američko gospodarstvo stvaralo je prosječno 190.000 novih radnih mjesta mjesečno — tempo koji je guverner Feda Christopher Waller nedavno primijetio da je blizu 10-godišnjeg prosjeka od 2010., ali je još uvijek viši od potrebnog za apsorbiranje svih radnika koji ulaze u radnu snagu.
Laura Coroneo, ekonomistica sa Sveučilišta u Yorku izražava zabrinutost zbog mogućih visokih cijena nafte i utjecaja na brzinu padanja inflacije.
OPEC smanjuje proizvodnju
Države Opec+ nedavno su pristale smanjiti proizvodnju sirove nafte u 2024. u pokušaju povećanja cijena nafte. Rat u Ukrajini koji je u tijeku i eskalacija sukoba na Bliskom istoku također su izazvali strahove od daljnje inflacije u troškovima energije. Većina anketiranih ekonomista smatrala je malo vjerojatnim da će Fedov željeni mjerač inflacije — indeks cijena izdataka za osobnu potrošnju, nakon što se izbace cijene hrane i energije — ostati iznad 3 posto do sljedećeg prosinca, ali očekivali su da će premašiti središnji cilj banke od 2 posto u tom trenutku. Njihova srednja procjena za kraj 2024. iznosila je 2,7 posto dok je ‘mjerač‘ u listopadu zabilježio godišnji rast od 3,5 posto.
Prema srednjoj procjeni, ekonomisti su predvidjeli rast bruto domaćeg proizvoda SAD-a nakon što se uračuna inflacija od 1,5 posto iduće godine, što je znatno ispod onog do sada ove godine. Uz zadržavanje kamatnih stopa na povišenom duljem razdoblju, ekonomisti također ne očekuju neposredne promjene Fedovih planova da smanji svoju bilancu od gotovo 8 bilijuna dolara.
Više od 60 posto anketiranih ekonomista smatra da središnja banka neće usporiti svoj program kvantitativnog pooštravanja do trećeg kvartala 2024. ili kasnije. Kao dio svojih napora da pooštri financijske uvjete u gospodarstvu i smanji potražnju, Fed je od rujna 2022. namjeravao smanjiti do 95 milijardi dolara mjesečno iz svoje imovine.
Većina ekonomista nije mislila da postoje velike šanse da recesija započne sljedeće godine, dok je nešto više od polovice reklo da postoji najmanje 50 posto šanse da će recesija početi u trećem kvartalu 2025. ili kasnije.