Uoči invazije na Ukrajinu prošle godine, najveća ruska banka bila je duboko u pregovorima o prodaji svoje najveće europske imovine. Pregovarači banke vodili su 12-satnu raspravu s istaknutim mađarskim investitorom, koji je bio spreman platiti stotine milijuna eura za njihov udio u Fortenovi, velikoj hrvatskoj i regionalnoj maloprodajnoj i prehrambenoj grupi, piše danas Financial Times u opsežnom tekstu kojeg prenosimo.
Pedantno su se pripremali i imali odobrenja raznih međunarodnih birokracija. Ali kad su se sljedećeg dana probudili i okupili za doručak, vijesti o ratu ostavile su ih bez ikakve ideje što im je činiti sljedeće.
‘Odlučili su pričekati, a dva tjedna kasnije dobili su pozitivan odgovor. U travnju su potpisali‘ kaže za FT osoba upućena u te događaje. Ali dogovor, kao i nekoliko sličnih drugih, uskoro će propasti jer je svijet bio ispunjen ratnim nezadovoljstvom i sumnjama.
Fortenova ima šarenu povijest i upravo je izlazila iz bolnog restrukturiranja, ali i na domaćem terrenu ta je tvrtka simbol poduzetničkog duha, neka vrsta lokalnog ekvivalenta Walmarta sa podjednako velikim učinkom na cjelokupno gospodarstvo.
S brendovima kao što je supermarket Konzum, koji je najveći privatni poslodavac u zemlji, s 45.000 zaposlenika i tisućama dobavljača. Njegovi godišnji prihodi veći od pet milijardi eura, ponekad premašuju 10 posto hrvatskog BDP-a. S prodajnom mrežom koja obuhvaća cijelu regiju, njegov bi neuspjeh potkopao prehrambenu industriju diljem zapadnog Balkana, piše FT.
Otkako je izbio rat, Fortenova je sa sve većom uznemirenošću promatrala kako njezin najveći vlasnik, ruska banka Sberbank čini sve uzaludnije pokušaje prodaje. Tvrtka se našla između potencijalnih spasitelja iz središnje Europe, Rusije i Bliskog istoka, budući da je režim pooštravanja sankcija svaku kupnju činio sve riskantnijom.
Oba pokušaja da se kupe ruski udjeli su propala na dramatičan način što je izazvalo sumnje u Zagrebu da se druge vlade miješaju u prodaju, pa je došlo i do kampanje pritiska iz hrvatske vlade. Zatim je uslijedio neproziran pokušaj preuzimanja od strane nepoznatog investitora iz UAE, točnije dotičnog šeika Alketbija.
Saga o Fortenovi priča je upozorenja o tome što se može dogoditi kada korporativni interesi dođu u zamku geopolitičkih napetosti. Kako odnosi između Rusije i Zapada izgledaju sve lošiji razmotavanje veza iz prethodnog doba može biti komplicirano i skupo te može otvoriti vrata lošim namjerama.
Još uvijek zaglavljena u neizvjesnosti, Fortenova je skovala plan za investitore da preuzmu vlast od Rusa i počiste nered. Ali također se priprema za neispunjavanje obveza koje bi njegovi vjerovnici preuzeli.
- Tvrtka ima toksično vlasništvo - kaže izvršni direktor Fortenove Fabris Peruško. - Ne možemo imati posla sa stranama pod ruskim sankcijama. Radili smo to zadnjih godinu dana, sve smo probali. Ali sada moramo donijeti hrabru odluku - kaže Peruško.
Cvijeće i moć
FT piše dalje kako je Fortenova tvrtka koja je je ukorijenjena u balkansko tlo, pa u kratko opisuju put Todorića od ‘cvjećara‘ do bankrota.
Godine 1976. Ivica Todorić, poduzetni 25-godišnjak, osnovao je tvrtku za uzgoj i distribuciju cvijeća. Brzo se šireći na jestivo bilje, njegova tvrtka Agrokor prkosi komunizmu i postaje među najvećima u Hrvatskoj. Stalni niz akvizicija doveo je do širenja na Balkanu. Agrokor to, međutim, ne bi preživio: nagomilao je gubitke i dugove i bankrotirao 2017., što je šokiralo hrvatsko gospodarstvo.
Sberbank je bila najveći zajmodavac Agrokora, a restrukturiranjem je postala najveći vlasnik s 42 posto udjela. Druga ruska banka, VTB, držala je 7 posto, a Hrvatska je vlada bila duboko upletena, piše FT.
To je bio i jedini put da se ruski predsjednik Vladimir Putin uključio. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila ga je u crnomorskom ljetovalištu Sočiju i požalila se na tešku situaciju u Agrokoru, tvrdi osoba upućena u te događaje. Uhvaćen nesvjestan, Putin je bio bijesan što je Sberbank na taj način zaglibio u Hrvatskoj i tražio je da se izvuče ruski novac, tvrdi osoba bliska banci. Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov odbio je komentirati ove navode za FT te je sve nazvao ‘komercijalnim pitanjima‘.
Postavljena je nova uprava s Peruškom kao predsjednikom nakon čega se počelo s čišćenjem vlasništva tvrtke.
Oko 70 vjerovnika zamijenjeno je četverogodišnjim plasmanom obveznica u iznosu od 1,2 milijarde dolara koji je vodio HPS Investment Partners, vraćajući likvidnost tvrtki. Jedan od najbogatijih Hrvata, energetski poduzetnik Pavao Vujnovac, skupio je 29 posto udjela i ušao u upravu. Neke jedinice su izdvojene, druge su se pomiješale a rkonstruirana tvrtka je 2019. nazvana Fortenova.
No kako su napetosti rasle u Ukrajini, banka je željela prodati svoj udio od milijardu eura. Početkom 2022. pojavio se favorit: ponuda iz Mađarske.
Premijer Viktor Orbán bio je očigledan izbor za Ruse. Bio je prijateljski raspoložen vođa koji je želio povećati svoj utjecaj na Balkanu. Štoviše, njegov krug lojalnih poslovnih ljudi imao je upravo investitora koji je mogao licitirati za Fortenovu.
- Viktor je jako želio taj dogovor - kaže osoba upoznata s premijerovim razmišljanjem. Određeni ponuditelj bio je Indotek, grupa za komercijalne nekretnine samostvorenog mađarskog milijardera Dániela Jellineka, povremenog poslovnog partnera Istvána Tiborcza, Orbánova zeta.
- Jellinek je očito vrlo utjecajan u Mađarskoj i [Rusi] su mislili da je ovo sjajno - kaže druga osoba bliska događajima i dodaje da su tu ponudu imali u siječnju 2022.
Strane su bile na posljednjem koraku od potpisivanja dogovora, čekajući posljednju dozvolu. Budući da je mali dio dionica Fortenove bio pod kontrolom u jurisdikciji Ujedinjenog Kraljevstva, nadzornik sankcija Ministarstva financija Ujedinjenog Kraljevstva, Ured za provedbu financijskih sankcija ili OFSI, također je morao dati zeleno svjetlo.
No, u međuvremenu je izbio rat, a ta posljednja dozvola, iako nikad odbijena, nikada nije stigla - rezultat je, vjeruju neki u Zagrebu i Budimpešti, Orbánove bliskosti s Rusima i prodaje prijateljskom tajkunu.
Upitan o razlozima neodlučnosti, OFSI kaže da ne komentira konkretne slučajeve, govoreći FT-u da pregledava zahtjeve za licence ‘što je prije moguće‘ i daje prioritet slučajevima ‘od posebne strateške, ekonomske ili administrativne važnosti‘.
Indotek pak kaže da nije sudjelovao u razgovorima o akviziciji.
- Nijedan politički igrač nije imao nikakve veze s transakcijom na mađarskoj strani - kaže tvrtka FT-u u izjavi poslanoj e-poštom. -‘Naše poslovne odluke donosimo na tržišnoj osnovi, a ne na političkoj... ili rodbinskoj osnovi.‘
Indotek je osjetio nedostatak potpore hrvatske političke elite, nastavlja se u priopćenju, dodajući da bi tvrtka mogla ponovno razmotriti projekt ako se to promijeni.
Izlazi div
Usred niza sankcija u ranim danima rata, Sberbank je pogođen dodatnim ograničenjima, što je ograničilo i njezine opcije prema Fortenovi. Kako su zapadne tvrtke napuštale Rusiju ili zatvarale svoje moskovske operacije, često uz visoku cijenu, ruske su tvrtke također bile prisiljene napustiti europsku imovinu, čak i ako je to značilo prihvaćanje smanjene cijene.
Potencijalni kupci iz EU-a dobili su rok do kraja listopada da sklope bilo kakav dogovor s ruskim zajmodavcima. Skupina hrvatskih privatnih mirovinskih fondova zauzela je interes za jedno od svojih najvećih društava. Osnovali su savez četiriju fondova i predali neobvezujuću ponudu za udio u Fortenovi uz veliki popust od 500 milijuna eura. Za Sberbank je to bilo točno pola milijarde više nego ništa. Mirovinski fondovi dovršili su iznimno žuran postupak dubinske analize i prikupili sve dozvole točno na vrijeme prije roka.
Dogovor je bio nadohvat ruke - ali onda je najveći fond u savezu, AZ fond, otišao.
AZ fond je u većinskom vlasništvu jednog od najvećih svjetskih osiguravatelja, njemačkog Allianza, u partnerstvu s talijanskim UniCreditom. Bez AZ-a, ostali partneri ne bi imali dovoljno sredstava i bili bi, prema hrvatskim zakonima, previše izloženi jednoj kompaniji.
Dok su fondovi 24. listopada vodili posao mimo svojih nadzornih odbora, Peruško je dobio telefonski poziv. Rečeno mu je da je šef Allianza za središnju i istočnu Europu, Petros Papanikolau, inzistirao na jasnoj usklađenosti dogovora s internim procedurama. Bio je zabrinut da će novac teći u Rusiju.
Kako je AZ razmatrao, Fortenova i hrvatska vlada pozvale su ga da odobri dogovor. Na kraju ga je nadzorni odbor fonda dao na glasovanje. Jedan je član odobrio, rekavši da prednosti nadmašuju rizike, a drugi je bio suzdržan. Ali dvoje relativno novoimenovanih članova odbora, uključujući i njegovog predsjednika, glasalo je protiv. Dogovor je bio mrtav.
- Imali su sve - rekla je za FT jedna osoba zainteresirana za uspjeh posla. “Ipak su prekinuli dogovor. Najveća greška ikada." Drugi su na različite načine opisali "potpuni šok" u kojem su bili.
Obrazloženje odluke ostaje nepoznato Hrvatima, čak i među najvišim dužnosnicima u vladi i korporativnom svijetu. Ali mnogi sumnjaju. - Ključ nije u Zagrebu - rekla je jedna osoba bliska poslu. ‘To je u Münchenu i Moskvi‘.
- Mislim da je to njemačko-ruska priča - dodaje jedan hrvatski direktor. ‘Allianz ima strogu usklađenost i bojali su se poslovati s Rusima. To je bio razlog, dajem mu 80 posto šanse. Rusi jednostavno ne mogu dobiti novac‘.
Ljudi koji poznaju poslovanje Allianza rekli su FT-u da je osiguravatelja obeshrabrilo učinkovito kršenje duha sankcija jer bi pola milijarde eura pritjecalo u najveću rusku banku - čak i ako bi transakcija oslobodila sankcije na papiru.
Njemački div zamjerio je ono što je smatrao upornim pritiskom hrvatske vlade, uključujući pokretanje istrage o povlačenju Allianza od strane hrvatske nadzorne agencije Hanfe. Regulator je odbio komentirati dok je istraga u tijeku.
U izjavi, Allianz je o ugovoru rekao: ‘Njegov profil rizika i povrata bio je potpuno neprikladan za umirovljenike... Njegova financijska struktura predstavljala je potencijalne rizike usklađenosti koje [smo] smatrali neprihvatljivima. Djelujući kao fiducijar, [odbor] je donio neovisnu odluku, [koja] nije spriječila druge investitore da ulažu u posao‘.
Na kraju, odlazak Allianza otvorio je vrata i drugim investitorima. Ali ispostavilo se da su oni sumnjivi.
Ulazi šeik
S obzirom na to da je do roka za EU ostalo još samo nekoliko dana, na stolu je ostalo nekoliko potencijalnih kupaca. No ubrzo se pokazalo da je Sberbank u zadnji čas pripremio alternativu.
Nekoliko dana kasnije novi investitor iz Emirata, malo poznati šeik, kupio je udio banke u Fortenovi. S tvrdnjama o velikom bogatstvu i bliskim vezama s kraljevskom obitelji UAE, Saif Alketbi rekao je da želi investirati za sebe.
Ako je odlazak Allianza bio šok, Alketbijeva pojava bacila je Hrvate u vrtlog. Nikad nikoga iz tvrtke nije nazvao, a kamoli posjetio. Na licu mjesta nije napravljena nikakva dubinska analiza. Koliko su u Zagrebu mogli reći, Alketbi nikada nije ni kročio u Hrvatsku.
Ubrzo su Alketbijeve veze postale jasnije. U izjavi je rekao da je surađivao s hrvatskim biznismenom Miodragom Borojevićem i dogovorio zajam od 400 milijuna eura od ruske Gazprombanke ako dogovor s mirovinskim fondom propadne. Kad se to dogodilo, Alketbi je brzo krenuo.
Zapravo tako brzo da je ostavio neuredan trag. SPV (special purpose vehicle) koje je odabrao, ruska tvrtka Aivazovsky Invest, nije bilo na njegovo ime kada je potpisao ugovor. Ali Aivazovsky i Borojević jesu imali veze s poznatim Hrvatom, čovjekom po imenu Krešimir Filipović.
Filipović ima elitne veze u Rusiji. Postao je istaknut u Velesstroyu, tvrtki koja proizvodi cjevovode za neke od najvećih igrača u energetskoj industriji u Rusiji. Na kraju je postao većinski vlasnik, ali ga više nema u službenim evidencijama tvrtke. Bio je blizak i sa zamjenicom gradonačelnika Moskve Anastasijom Rakovom, istaknutom članicom ruske političke elite.
Za kupnju Fortenove već je dugo zainteresiran i sam Filipović, kaže upućeni. Hrvat rođenjem, ali s karijerom koja ga veže uz Rusiju, Filipović je želio ostaviti istaknuti trag u domovini, kaže ova osoba. A cijena koju su njegovi suradnici pristali platiti - 400 milijuna eura - bila je golemih dvije trećine manja.
Filipović i Velesstroy nisu odgovorili na upite Financial Timesa za komentar. Pokušaji traženja komentara od Alketbija bili su također neuspješni.
Sberbank je sa svoje strane smatrao da je prodaja obavljena i da je pala prašina. Njegov izvršni direktor, Herman Gref, hvalio se svojim predviđanjem na poslovnom forumu u Moskvi u studenom.
- Dali smo svaku priliku hrvatskim vlastima da sklope dogovor - rekao je Gref, prema izvješću ruske web stranice Frank Media. ‘Pool investitora koje je prikupila hrvatska vlada je propao. I išli smo na opciju B, koju smo imali‘.
Ali do posla je zapravo došlo bez uplitanja uprave Fortenove ili Sberbanka. Umjesto toga, dva bivša ruska člana uprave Fortenove igrala su ključnu ulogu u formiranju alternativnog posla, prema nekoliko ljudi. Gref je privatno bio ogorčen, kaže se. ‘[Fortenova] mu je donijela samo nevolje i on ih se želi riješiti‘. Pokušaji da se dođe do dvojice članova odbora nisu bili uspješni.
Hrvatska Vlada nije gubila vrijeme na blokadu posla jer su sumnjali na moguće kršenje sankcija ako do prodaje dođe bez njihovog odobrenja.
Sredinom prosinca, Europsko vijeće je proširilo sankcije na SBK ART, nositelj vlasništva Sberbanka u Fortenovi. Filipović i Borojević, partner Alketbija, investitora iz UAE, također su sankcionirani.
- Sberbank zadržava učinkovitu kontrolu nad [udjelom Fortenove unatoč] navodnom prijenosu svojih dionica na poslovnog čovjeka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima - stav je Vijeća.
Kao financijska potpora ruske vlade, ovo je vozilo sada sankcionirano i blokirano u EU. Fortenova je također osigurala da vlasnici udjela ne mogu sudjelovati u odlukama tvrtke, štiteći grupu od ruskih smicalica. Sviđalo se to njoj ili ne, prema službenom stajalištu EU-a, Sberbank je sada zapravo tihi partner.
Nema održivih opcija
Do danas Fortenova još uvijek ostaje s ruskim vlasnikom što odbija ulagače i drži financije tvrtke neriješenim.
Vremena je malo: Fortenova do rujna mora refinancirati dug od oko milijardu eura. Ali vjerovnici neće razgovarati o zajmovima zbog ruske prtljage, situacije koja bi grupu mogla gurnuti u drugi bankrot u manje od desetljeća.
Uprava Fortenove odlučna je iskoristiti svaku priliku da spasi situaciju. Još uvijek se bori s Alketbijem, koji je osporio nekoliko nedavnih poteza na sudu, tražeći vlasništvo, unatoč sankcijama i prethodnim sudskim odlukama koje su mu to pravo uskratile. Nedavno sudsko ročište u Amsterdamu obilježilo je prvi put da je najviši menadžment Fortenove vidio Alketbija licem u lice - iako putem video veze.
U travnju ove godine, menadžeri Fortenove poduzeli su hrabar potez pozivajući ulagače širom svijeta da kupe cijelu tvrtku u složenom poslu prema kojem bi se ruski udio uklonio, njegova cijena stavljena u escrow dok se sankcije ne ukinu, a tvrtka bi bila slobodna krenuti dalje. U suprotnom, navodi se, "trenutačno ne postoje održive opcije za raspolaganje vlasničkim udjelom u vlasništvu... Sberbank."
Ipak, rješenje ostaje nedostižno. Odbojan ruskom komponentom, niti jedan investitor nije dostavio ponudu do roka 3. lipnja. Fortenova se tada obratila svojim postojećim neruskim investitorima - zapravo OpenPassu, tvrtki hrvatskog tajkuna Pavla Vujnovca, koja drži 29 posto - pitajući ih bi li kupili ruski udio.
Vujnovac i OpenPass nisu bili dostupni FT-u za komentar. Ali što dulje izdrže, udio će biti jeftiniji jer vrijednost cijele tvrtke opada.
“Nije samo pitanje novca, nego zaštite od nulte vrijednosti”, kaže Peruško. “Svakim danom kada smo sve bliže neispunjenju obveza povećava se hitnost na strani dioničara da daju ponudu... U utrci smo s vremenom‘, stoji u analizi Financial Timesa.