Biznis i politika
StoryEditor

Nema drame sa stečajevima, tvrtke su se pokazale otpornije na krize nego što se očekivalo

05. Listopad 2023.
 
Doživjeli smo i taj dan da možemo reći da imamo zakon koji je bolji nego u drugim članicama EU-a, poput Njemačke i Austrije. Riječ je o Stečajnom zakonu koji je donesen 2015. godine, a svjetska zdravstvena i geopolitička kriza, uz potres koji se dogodio u Zagrebu i okolici, samo je nakratko uzdrmala već ustaljeni poredak stečajeva u Hrvatskoj.
 
Poznati odvjetnik Mićo Ljubenko ističe da je u Njemačkoj u posljednje vrijeme primjetan porast broja stečajeva (Njemačka je, inače, zemlja s najviše stečajeva, što je ondje uobičajen, manje dramatičan proces). Hvali promjene koje su se dogodile 2015., kad je izglasan Stečajni zakon, tj. kad je napravljena radikalna izmjena u odnosu na prvih dvadeset pet godina od uspostavljanja tržišnoga gospodarstva.
 
Uvedena su dva osnovna pravila: prvo je to da je, tko je god želio (naravno, i ispunjavao uvjete), imao legalni okvir za spašavanje tvrtke od stečaja – predstečajem. Drugim riječima, mogao je to napraviti na početku blokade računa, dok još nije nanesena šteta tvrtki, i to na sudu, bez uključivanja Fine u stečajni postupak.
 
Možda je još važnije, barem se nama tako čini, drugo pravilo – automatski stečaj. Naime, u stečajni postupak uvedena je Fina kao ključni akter koji automatizmom nakon 120 dana tvrtkine blokade pokreće stečajni postupak na trgovačkom sudu. Drugim riječima, taj postupak ne ovisi o čovjeku, nego o algoritmu.

 

– To drugo pravilo postoji samo u Hrvatskoj unutar cijele Europske unije, zato ga nismo mogli kopirati npr. iz Njemačke ili čekati europsku direktivu. Upravo nam je takvo rješenje trebalo jer sada više nema one agonije da radnici, primjerice, nisu primili petnaest ili dvadeset plaća, da idu prosvjedovati pred Sabor i da mediji zbog toga imaju temu. To je dokaz da se dobrim zakonom može uvesti red – napominje Ljubenko.
image

Mićo Ljubenko

foto
 
Drugim riječima, nema više izbjegavanja stečaja. Da se stanje sa stečajevima nekoliko godina nakon spomenutih zakonskih novina počelo normalizirati, potvrđuju i podaci Ministarstva pravosuđa i uprave od prije gotovo tri godine kad smo (u prosincu 2020.) pisali o stečajevima. Naime, broj stečajeva uoči koronakrize počeo je padati, pa je tako 2018. pokrenuto 7396 stečajeva, sljedeće godine 7167, a već 2020. taj je broj drastično pao, na 5554 (to je najnoviji podatak iz Ministarstva).

Kratkotrajno pogoršanje

Pad broja stečajeva već je tad upućivao na to da hrvatsko gospodarstvo polako staje na zdrave noge, da se njegova struktura čisti od nezdravih tvrtki i da dolazimo na godišnju razinu broja pokrenutih stečajeva koja bi trebala biti stabilna – između šest i sedam tisuća.
 
Međutim, drastičan pad u godini lockdowna (u odnosu na normalniji pad prethodnih godina) mogao je ujedno biti simptom da će u idućim godinama stvari ipak krenuti nagore. Jer toliki pad mogao je biti posljedica ne samo efikasnosti Stečajnog zakona nego i usporenosti rada sudova (i zbog pandemije i zbog potresa u Zagrebu i okolici), moratorija na isplatu kredita i drugih stvari koje su mogle prolongirati pokretanje stečaja.
 
Zato smo prije gotovo tri godine pisali o mogućem porastu broja stečajeva nakon što je prethodnih godina padao. Razgovarali smo tada s našim vodećim stručnjacima, nisu isključivali tu mogućnost iako su vjerovali u efikasnost Stečajnog zakona. I zaista, nakon godina pada, odnosno čišćenja gospodarstva od nezdravih tvrtki, u 2021. broj pokrenutih stečajeva (kako nam javljaju iz Ministarstva) popeo se na visokih 8879, odnosno za 3325 ili za 59,9 posto više nego prethodne godine.
 
Bilo je to zabrinjavajuće i ponovno drastično. Prošle godine uslijedio je novi pad, na 7487 stečajeva, a od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine bio je zabilježen 4591 stečaj. S obzirom na to da nemamo podatke za posljednju četvrtinu godine (jer teče), možemo pretpostaviti da će ih ove godine biti oko sedam tisuća.
 
– I to je to. Neće biti drastičnih promjena ni u padu ni u rastu stečajnih postupaka, možda se broj spusti na šest tisuća. No u vezi s tolikim brojem stečajeva zaista ne treba dramatizirati. Naprotiv, stečajevi su sastavni dio gospodarske aktivnosti u kojoj jedni odlaze, a drugi dolaze – napominje Ljubenko.

 

Cijelu temu o stečajevima pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

 

23. travanj 2024 09:21