U sljedećih nekoliko tjedana gradovi i općine moraju donijeti odluku o tome koliku će stopu poreza na dohodak primjenjivati od 1. siječnja 2024. godine, nakon što im je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak ukinut prirez porezu na dohodak. Iako će svi gradovi i općine koji još u ovoj godini ubiru prirez tako ostati bez znatnih sredstava u svojim proračunima, iz nacrta prijedloga odluka o visini poreznih stopa poreza na dohodak, koji su upravo u postupku javnog savjetovanja u mnogim jedinicama lokalne samouprave, može se vidjeti da će se niz njih odreći zakonske mogućnosti da gubitak novca od prireza potpuno ili djelomično nadoknadi povećanjem stope poreza na dohodak.
Prema svemu sudeći, gradonačelnici i načelnici općina shvatili su da je stopa poreza na dohodak alat kojim itekako mogu povećati broj radno aktivnih stanovnika i svoju lokalnu konkurentnost u privlačenju novih investitora te dinamizirati poslovnu aktivnost na svojem području.
Porez jednak i bez prireza
Prije nekoliko mjeseci pomalo smo sumnjali u izjavu čelnika HDZ-a Sisačko-moslavačke županije da ‘se u gradovima i općinama u kojima je u županiji na vlasti HDZ neće podizati stope poreza na dohodak nakon ukidanja prireza, što će građanima omogućiti veće plaće‘, no, kako sada stvari stoje, čini se da će to doista tako i biti.
Tako će, primjerice, Grad Novska zadržati jednake stope poreza na dohodak iako ostaje bez sredstava od gradskog prireza od osam posto, koji se ukida.
– Grad Novska odriče se prihoda na temelju prireza kako bi svojim sugrađanima povećao plaće i omogućio bolji standard. Porez na dohodak ostaje u istim stopama, dakle za najniže plaće dvadeset posto, a za veće plaće trideset posto – ustvrdila je gradonačelnica Novske Marija Kušmiš.
Jednake su namjere najavili i čelnici Hrvatske Kostajnice i Petrinje.
– Izostanak prihoda koji se do sada dobivao od prireza nadoknadit ćemo na druge načine. Između ostalog, na raspolaganju su nam mnogi europski fondovi i sigurna sam da ćemo infrastrukturu koju smo počeli graditi i završiti novcem europskih fondova – izjavila je petrinjska gradonačelnica Magdalena Komes.
Među gradove koji će se u cijelosti odreći nadoknađivanja prihoda od prireza povećanjem stopa poreza na dohodak svrstao se i Dubrovnik, u kojemu je prirez deset posto. Iako će ukidanjem prireza izgubiti prihod od oko 2,4 milijuna eura na godinu, stope poreza na dohodak neće povećavati, nego će ih zadržati na postojećim razinama od dvadeset i trideset posto. Prema izračunu napravljenom u Gradskom poglavarstvu, na računima građana s bruto plaćom od 1500 eura ostat će u prosjeku 265 eura više na godišnjoj razini, a na računima građana s bruto plaćom od 2000 eura u prosjeku 387 eura više, pa će se obiteljima s dvoje djece godišnja primanja tako automatski povećati od 615 do 680 eura.
Najveći gradovi oporezuju najviše
Na suprotnoj strani spektra poreznih stopa našao se Grad Zagreb, u kojem će od početka iduće godine prirez, najviši u državi, biti zamijenjen najvišim dopuštenim stopama poreza na dohodak, koje će za niže dohotke iznositi 23,6 posto, a za više 35,4 posto. Gradonačelnik Tomislav Tomašević tu je odluku obrazložio time što će Grad imati gubitak od 220 milijuna eura zbog ukidanja prireza, a to će podmiriti maksimalno visokim stopama poreza na dohodak, što je nužnost za sve usluge koje financira.
Zagrepčanima ostaje slaba utjeha da to neće smanjiti njihove plaće jer se u sklopu porezne reforme povećavaju iznosi mjesečnoga osnovnog osobnog odbitka sa sadašnjih 530,90 eura na 560 eura, osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji i djecu te invalidnost. Također se povećava godišnja porezna osnovica na koju se obračunava niža stopa poreza sa sadašnjih 47.780,28 eura na 50.400 eura.
Zagrebačkomu modelu blizak je i riječki. Prema najavama gradonačelnika Marka Filipovića, Riječani će od početka iduće godine poreza na dohodak plaćati po stopama od 22,4 posto odnosno 33,6 posto. Ukidanje prireza riječku će gradsku blagajnu ostaviti bez oko 12 milijuna eura na godinu, a tako visoko utvrđene stope poreza na dohodak taj će manjak djelomično nadoknaditi.
– Procjenjuje se da bi zbog povećanja osobnog odbitka i povećanja porezne osnovice za obračun niže stope poreza na dohodak prihodi od poreza na dohodak u Gradu Rijeci bili manji za oko 2,4 milijuna eura, a da bi zbog ukidanja prireza porezu na dohodak, koji sad iznosi 13 posto, prihodi od prireza porezu na dohodak bili manji za 9,6 milijuna eura, što ukupno smanjuje porezne prihode za oko 12 milijuna eura, odnosno riječ je o 18 posto manje poreznih prihoda u odnosu na planirane porezne prihode u ovoj godini – rekao je Filipović.
Konačan učinak tih promjena bit će kao da je Rijeka smanjila sadašnju stopu prireza od 13 posto na 12 posto, što je bila i namjera gradonačelnika Filipovića za 2024. godinu prije nego što je taj plan propao ukidanjem prireza.
Osijek ima druge izvore
Splitski gradonačelnik Ivica Puljak u javnom je savjetovanju iznio prijedlog odluke da niža stopa poreza na dohodak u njegovu gradu bude podignuta na 21,5 posto, a viša na 32,25 posto. Na plaće Splićana to bi utjecalo, kako je protumačio Puljak, kao da se sadašnji prirez smanji s 15 na 7,5 posto.
– Zbog poreznih izmjena Split će biti na gubitku od oko sedam milijuna eura. Nismo se odlučili za maksimalno dizanje stope jer svojim građanima želimo omogućiti veće plaće, a istodobno smo nastojali napraviti tako da to naš proračun može izdržati. Najveći je problem u tome što će milijun eura od naših poreza otići županiji – obrazložio je Puljak.
Za razliku od prihoda od prireza, koji u cijelosti pripada gradu ili općini, naime, porez na dohodak gradovi i općine dijele sa županijama.
Osijek, koji će ove godine od prireza, koji u tom gradu iznosi 13 posto, ubrati oko sedam milijuna eura, jedini među četiri najveća grada u državi neće dizati stope poreza na dohodak. Osječki gradonačelnik Ivan Radić to je najavio još nakon što je porezna reforma dobila prolaz u Saboru, rekavši da ‘konkretno za grad Osijek možemo reći da će Osječani sigurno biti zadovoljni ovom poreznom reformom jer će im plaće rasti‘.
– Na gradskom području imamo investicije vrijedne više od 150 milijuna eura, rekordno visoku zaposlenost i rekordno nisku nezaposlenost. Racionalizirali smo sustav, dobro upravljamo, koristimo se alternativnim izvorima financiranja, što s pomoću fondova EU-a, što uz pomoć Vlade, ministarstava, državnih tvrtki, i nastavit ćemo tako raditi i u budućnosti – izjavio je tada Radić.
Vruća zimska tema
Stanovnici Pule, koji dohodak ostvaruju samo iz plaća, mogu biti relativno zadovoljni predloženim promjenama. Porezno opterećenje njihovih plaća od početka 2024. godine bit će nešto niže nego u ovoj godini; ukupno će iznositi 22 posto za niže plaće, a 33 posto za više. Uz postojeći prirez od 12 posto, koji Puli ove godine donosi oko četiri milijuna eura, trenutačno je porezno opterećenje nižih plaća 22,4 posto, a viših 33,6 posto.
– Nakon što je Vlada donijela odluku o ukidanju prireza, prionuli smo na posao i uspjeli. Podizanjem poreza koje neće uvelike opteretiti naše sugrađane, a potaknut će bolji razvoj kulture, sporta i socijalne programe, kao i deapartmanizaciju grada te veću mogućnost najma stanova studentima i mladim obiteljima, vjerujem da će i svi vijećnici i političke opcije poduprijeti taj prijedlog, koji je preduvjet prihvaćanja proračuna i razvoja grada Pule – obrazložio je prijedlog poreskih promjena pulski gradonačelnik Filip Zoričić.
Puljani koji dohodak ostvaruju (i) od najma apartmana turistima, međutim, izrazito su nezadovoljni. Istodobno s promjenama poreznih stopa, naime, Pula je odlučila povećati paušalni porez po krevetu, koji sad iznosi 39,82 eura, na maksimalno dopuštenih 199 eura. I nije Pula jedina koja želi maksimirati prihode od oporezivanja turističkog najma – to se priprema učiniti i mnogo drugih gradova i općina duž Jadrana.
S vrlo visokom vjerojatnošću prognoziramo da će tih 199 eura po krevetu, kad novost dopre do svih iznajmljivača, biti jedna od najvrućih tema ove zime.