Kad je početkom godine imenovan ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić već je imao poprilično iskustva s povlačenjem novca iz europskih fondova. Prije svega kao korisnik, i to na lokalnoj razini, u Zadru, gdje je bio pročelnik Ureda za EU fondove, a poslije kao državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU-a, koje i služi kao svojevrsni europski novčanik. To iskustvo daje mu, i to je teško ne primijetiti, određeno samopouzdanje, koje novoimenovani ministri rijetko imaju.
Erlić ne samo da pitanja nije tražio unaprijed, nego je na svako od njih imao spreman odgovor bez pretjeranog zastajkivanja. Nije trebao ni šalabahtere ni došaptavanja sa strane. Svjestan je, kaže, da s fondovima EU-a imamo ‘priliku generacije‘ i važno mu je da se dio tog novca iskoristi za smanjenje regionalnih razlika. Baš je radi toga njegovo ministarstvo nedavno u e-savjetovanje pustilo poziv za dodjelu nepovratnih sredstava ‘Jačanje strateških partnerstva za inovacije u procesu industrijske tranzicije‘ za industrijsku tranziciju regija, vrijedan stotinu milijuna eura.
O čemu je riječ?
– Jedna od temeljnih zadaća Ministarstva jest smanjenje regionalnih razlika i definiranje razvojnih potencijala regija koje zaostaju u odnosu na druge europske i hrvatske regije. S tim ciljem preuzeli smo najbolje prakse iz Europe, a koncept potpore regijama u industrijskoj tranziciji jest koncept za koji već postoji europsko znanje i iskustvo, know-how, i čiji je cilj potaknuti pozitivnu gospodarsku i industrijsku promjenu u regijama koje su prema statističkim prosjecima manje razvijene.
Posebno smo ponosni na to što smo s Europskom komisijom uspjeli pregovorima dogovoriti petsto milijuna eura za tri hrvatske regije, Panonsku, Jadransku i Sjevernu Hrvatsku, radi njihove industrijske tranzicije. Novac koji nam je na raspolaganju služit će kao izravna financijska potpora koju ćemo usmjeriti u tvrtke koje žele investirati u inovativne proizvode te za startupove koji žele biti dio prepoznatih regionalnih lanaca vrijednosti. Cilj poticanja uključivanja tvrtki u te lance vrijednosti jest jačanje domaće komponente proizvoda, odnosno da se neki proizvod što je moguće više proizvodi u regiji.
Kad bi se na konkretnim podacima i pokazateljima mogli vidjeti ishodi tih projekata na regionalnoj razini i hvatanje tempa rasta u nerazvijenijim dijelovima Hrvatske?
– Hrvatska prema svim makroekonomskim pokazateljima posljednjih godina raste iznadprosječno. Rastu BDP i BDP po stanovniku, smanjuje se razvojna razlika između Hrvatske i prosjeka EU-a, imamo punu zaposlenost, bilježimo nikad nižu nezaposlenost, no razlika unutar Hrvatske nedvojbeno ima. Ne možemo ignorirati podatak da je npr. BDP per capita u Panonskoj Hrvatskoj tridesetak posto manji od hrvatskoga prosjeka.
S obzirom na to da prepoznajemo sve regionalne specifičnosti i izazove, počeli smo i s prilagođenim projektima javnih investicija u tim regijama, a nikad više sredstava iz ovoga programskog razdoblja rezervirali smo baš za te dijelove zemlje kako bismo potaknuli razvoj. Međutim, ključ tog razvoja ne mogu biti, i toga smo svjesni, ni javne investicije ni sredstva za socijalne projekte, već gospodarstvo. Zato smo i stavili naglasak na projekte namijenjene poduzetnicima. Svjesni smo da bez gospodarstva nema ni izvoza, ni većeg zapošljavanja, ni boljeg standarda, stoga vjerujem da će se do 2030. promjene temeljene na ulaganjima morati vidjeti.
Kakve su prilike za poduzetnike u novoj financijskoj perspektivi?
– Nikad veće. Na raspolaganju im je gotovo dvostruko više sredstava nego do sada. Dosad je to bilo oko milijarda i pol eura, sad je oko 2,8 milijardi eura. Ulagat će se u inovacije, zeleno i digitalno te u stjecanje potrebnih vještina. Poduzetnike će posebno razveseliti podatak da će u sljedećoj godini biti najviše natječaja za njih.
Najviše sredstava bit će usmjereno u njihove projekte i neki će se natječaji možda preklapati jer je više izvora financiranja – i NPOO i kohezijski fondovi. Do kraja godine ide prije spomenuti natječaj za industrijsku tranziciju, a ostale natječaje iz segmenata zelene i digitalne tranzicije očekujemo početkom iduće.
Lider svake godine nagrađuje najbolje poduzetničke investicije i imamo popratnu konferenciju. Ondje se može čuti kako poduzetnici koji doista misle ozbiljno investirati nemaju ni vremena za fondove EU-a niti ih mogu čekati. Što biste im poručili?
– Projekti EU-a mogu pomoći tvrtkama da ubrzaju razvojne cikluse i da investicije za koje bi im trebalo deset godina realiziraju u kraćem roku. Ali isto tako moramo biti svjesni da nepovratna sredstva nisu namijenjena za sve poduzetnike i za sve tipove investicija. Taj se narativ kod nas uvriježio s obzirom na količinu dostupnih sredstava, ali nije tako. Štoviše, ubuduće se očekuje manje nepovratnih sredstava iz fondova EU-a, a više financijskih instrumenata, odnosno drukčijih vrsta sredstava.
To bi trebali biti komercijalniji proizvodi koji podrazumijevaju kredite s nižim kamatnim stopama od onih na tržištu, a neki će se instrumenti uskoro vezati i uz fondove rizičnoga kapitala. I taj dio moramo jačati. Poenta i jest u tome da se, kada dosegnemo određenu razinu razvoja, nepovratna sredstva smanjuju, odnosno da nam više ne budu potrebna, a da se razviju drugi, komercijalni načini financiranja.
Više o prilikama za poduzetnike u povlačenju sredstava iz EU fondova i o izazovima u regionalnim razlikama pročitajte u ostatku intervjua s ministrom u tiskanom ili digitalnom izdanju tjednika Lider.