Jednaku plaću za jednak rad želi se osigurati prijedlogom Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji je Vlada u srijedu uputila u Sabor, što je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ocijenio najvećim reformskim poduhvatom u javnoj upravi u zadnjih 30 godina.
Predloženim se zakonom po prvi put jedinstveno i sustavno uređuje sustav plaća, istaknuo je Malenica na sjednici Vlade, a cilj je zakona standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za više od 230 tisuća zaposlenih kojima se plaća osigurava u državnom proračunu.
– Ovaj zakon je prekretnica u upravljanju ljudskim potencijalima i stvaranju učinkovite i profesionalne javne uprave – rekao je.
Platni razredi
Budući da u postojećem sustavu, uvedenom prije gotovo 30 godina, postoji oko 2,5 tisuća kategorija radnih mjesta, s više od 500 različitih dodataka, predlaže se jedinstvena platna lista i 16 platnih razreda s koeficijentima u rasponu od 0,9 do 8,0.
Tme se postojeći najniži koeficijent u sustavu državne službe i javnim službama povećava s 0,631 na 0,90 odnosno za više od 42 posto.
Koeficijenti složenosti poslova, kao i do sada, utvrđivat će se kroz dvije uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova: za državnu službu i javne službe.
Novi sustav vrednovanja i nagrađivanja
Važnom novinom, ministar je istaknuo uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada.
– Službenici i namještenici u novom će sustavu moći ostvarivati do 30 posto dodatka za učinkovitost rada, kao i mogućnost ostvarivanja godišnjeg bonusa za one sa najboljim rezultatima – naveo je.
Učinkovitost tako postaje temelj za napredovanje, ali i nazadovanje u javnom sektoru, naglasio je.
Službenici koji će dobiti ocjenu zadovoljava neće ostvariti bodove za promicanje, odnosno stagnirat će u plaći, dok će službenici s ocjenom ‘ne zadovoljava‘ dobivati otkaze.
Predloženim zakonom se jasno propisuju i dodaci na plaću i njihov obračun te se jasnije propisuje i osnovna plaća.
Kako bi se izbjeglo stihijsko uređenje plaća u javnom sektoru predlaže se i osnivanje Vijeća za praćenje sustava plaća koje bi pratilo sustav plaća i predlagalo cjelovito unapređenje.
U Vijeću bi, osim predstavnika Vlade i resornih ministarstva, bili uključeni predstavnici svake reprezentativne sindikalne središnjice.
Centralizirano zapošljavanje
U Sabor je Vlada uputila i prijedlog Zakona o državnim službenicima kojim se uvodi centralizirani i digitalizirani sustav zapošljavanja u državnoj upravi.
– Postupak prijema u državnoj upravi vodit će se putem IT platforme, i to od prijave na natječaj do prijema u državnu službu. Postupak prijema do intervjua vodit će tijelo zaduženo za službenički sustav, a intervjue će voditi tijelo koje zapošljava – naveo je Malenica.
Rezultati provjere kompetencija vrijedili bi dvije godine, što znači, objasnio je, da se iste kompetencije neće morati ponovno provjeravati.
Takvo testiranje kandidata osigurat će objektivan, transparentan i brz postupak zapošljavanja u državnoj službi, smatra ministar.
U skladu s prijedlogom novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, u prijedlogu novog Zakona o državnim službenicima propisuje se novi sustav ocjenjivanja s kategorijama - izvrstan, naročito uspješan, uspješan, zadovoljava i ne zadovoljava.
– Svi službenici koji dobiju ocjenu ‘zadovoljava‘ bit će upućeni na dodatno stručno osposobljavanje ili će biti premješteni na drugo radno mjesto, a ocjena ‘ne zadovoljava‘ propisuje se razlogom za otkaz. Zaposlenici s tri najviše ocjene – izvrstan, naročito uspješan i uspješan – moći će ostvariti bodove prema Zakonu o plaćama, a ujedno će takve ocjene biti i temelj za promicanje. Na taj način uspješnost u radu postaje temelj za napredovanje – naglasio je Malenica.
Zapošljavanje stranih državljana
Novina je i da se, po uzoru na druge članice EU-a, propisuje mogućnost prijma u državnu službu stranih državljana, uz uvjet poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, ali samo na općim, administrativnim, računovodstvenim i informatičkim poslovima.
U zakonu se propisuje i obveza potpisivanja izjave da se službenik ne nalazi u sukobu interesa.
– Ova dva Zakona, zajedno sa Zakonom o registru zaposlenih i Zakonom centraliziranom obračunu plaća predstavljaju reformski paket u području javne uprave koji je, po mom mišljenju, jedan od najvećih reformskih poduhvata u javnoj upravi zadnjih 30-ak godina, koji zasigurno ima za cilj pojačati transparentnost, ali i učinkovitost javne uprave – ocijenio je Malenica.