U gradu su tvornice i razvojni centri mnogih stranih i domaćih korporacija kao što su WAGO, Siemens, Bosch, Whirlpool, Nokia, zatim Volvo, HP, IBM, Google, Opera Software. U Tehnološkom parku Wrocław posluju mnoge visokotehnološke tvrtke poput ContiTecha, Ericssona, IBM-a i Mitsubishi Electrica, a u obližnjim Biskupicama Podgórnim tvornice su LG-ja, Dongseo Displaya, Dong - Yang Electronicsa i Toshibe
Kad su Agnieszka Puszczewicz i Wiktoria Król-Cieciorowska proljetos počele planirati prvo putovanje hrvatskih novinara u poljski grad Wrocław kako bi im pokazale turističke atrakcije toga još prilično neotkrivenog odredišta, nisu ni sanjale da ćemo sletjeti gotovo u trenutku u kojem će poljski parlament imenovati novoga premijera Donalda Tuska, a velik dio Poljaka odahnuti od olakšanja. Zbog toga je ovo putovanje svakako postalo uzbudljivije. Na prvoj večeri, na kojoj smo kušali baš sve što se Poljacima može naći na božićnome blagdanskom stolu, popratili smo i glasanje te uz čašu-dvije vina prokomentirali što će se odsad promijeniti u životima ljudi te velike zemlje, prema nekim stvarima toliko slične Hrvatskoj.
U iduća dva dana obilaska Wrocława, iza Varšave i Krakova trećega najvećega poljskoga grada, doznat ćemo da je zatrpan patuljcima, da njegovim središtem plivaju morski psi i raže, da se na tisuću četvornih metara mogu smjestiti cijeli grad i okolica, da studenti na predavanja putuju žičarom preko Odre, kao i da se tu nalazi restoran rekorder – koji bez prestanka radi već sedam stotina godina.
Dvosmjerni turizam
Doduše, u različitim državama. Tijekom svoje burne povijesti Wrocław je, naime, bio dijelom kraljevine Poljske, Češke, Prusije, Habsburške Monarhije pa Njemačke i tek nakon Drugoga svjetskog rata ‘skrasio‘ se u Poljskoj, nakon poslijeratnoga preslagivanja teritorija.
– To mora biti jedan od razloga zbog kojih su stanovnici Wrocława toliko tolerantni i otvoreni prema strancima, pa i turistima. Tu nema onoga snažnog osjećaja pripadnosti i podrijetla, ne zamaraju se time jer imaju različite korijene. Kad nas pitate što je tipična hrana iz Wrocława, ne znamo reći jer je puno različitih utjecaja. Zato u gradu imamo mnogo nacionalnih restorana, tu se može raznoliko jesti – otkriva nam Wiktoria dok se vozimo od aerodroma prema gradu koji se veličinom i brojem stanovnika može mjeriti sa Zagrebom.
Wiktoria Król-Cieciorowska predsjednica je Kongresnog ureda u Gradu Wrocławu, tijela zaduženoga za turizam i promidžbu, i surađuje s Agnieszkom Puszczewicz. Agnieszka je pak hrvatskoj javnosti poznata kao bivša predsjednica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Poljskoj u dva mandata, od 2017. do 2022. godine, tijekom kojih je znatno porastao promet s tog tržišta u Hrvatsku, koji ne jenja. Njezin je cilj bio u Hrvatsku dovesti poljske turiste dubljega džepa, one koji odsjedaju u hotelima s četiri zvjezdice i više troše, što je na kraju i promijenilo percepciju o poljskim turistima u Hrvatskoj.
Agnieszka je na kraju odustala od HTZ-a i odlučila se samostalno baviti turističkom promidžbom, i to u oba smjera, što ima sve više smisla otkako hrvatski građani češće putuju nego prije. Na putovanju s nama tako je bio i Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija i vlasnik agencije iz Zadra. Budući da će od proljeća do listopada iz Zadra za Wrocław letjeti Ryanair, uvjeren je da će se i agencijama isplatiti formirati grupe za obilazak toga grada.
Cijene slične hrvatskima
U Wrocławu je, inače, 66 hotela s ukupno 5700 soba i oko 11 tisuća kreveta. Ima nešto globalnih brendova, tu su Hilton, Marriott, Accor, no većina je hotela nezavisna. Službena valuta u Poljskoj i dalje su zloti i ne može se plaćati eurima, što treba imati na umu, no gotovo svi u Wrocławu primaju kartice, uključujući taksiste. Cijene su slične kao u Hrvatskoj, a grad je idealan izbor za one koji ne vole turističke gužve jer tu ih nema.
Od Wiktorije doznajemo kako se otvorenost toga grada prema različitim kulturama pokazala korisnom i u razvoju gospodarstva. Wrocław je s okolicom poznat po privlačenju stranih ulagača, pogotovo onih iz tehnologije i autoindustrije. Zahvaljujući ulaganjima u tehnološki sektor ima jednu od najvećih populacija Korejaca u Europi.
Danas je to glavni grad pokrajine Donje Šleske i dijelom zbog svoga geografskog položaja (nalazi se blizu Češke i Njemačke) ima jaku industriju. Tu se proizvode autobusi, vlakovi, kućanski uređaji, lijekovi, elektronika. Grad je centar razvoja i inovacija svjetskih igrača. U njemu su tvornice i razvojni centri mnogih stranih i domaćih korporacija kao što su WAGO, Siemens, Bosch, Whirlpool, Nokia, zatim Volvo, HP, IBM, Google, Opera Software. U Tehnološkom parku Wrocław djeluju mnoge visokotehnološke tvrtke poput ContiTecha, Ericssona, IBM-a, Mitsubishi Electrica, a u obližnjemu mjestu Biskupicama Podgórnim tvornice su LG-a, Dongseo Displaya, Dong - Yang Electronicsa i Toshibe.
Južnokorejski Yulchon upravo je najavio da će pokraj Wrocława, u gospodarskoj zoni Legnicka, graditi tvornicu za autodijelove. Vrijednost ulaganja procjenjuje se na 23 milijuna eura, a proizvodnja bi trebala početi u prvom kvartalu 2025. godine. Sva ta ulaganja, kaže nam Wiktoria, ubrzala su i razvoj grada, koji je neprepoznatljiv u odnosu na prije deset godina; mnogo je novosagrađenih objekata. U vožnji gradskim ulicama jasno se izmjenjuje arhitekturna dinamika: od stare gotičke i barokne arhitekture, ponešto socijalističke gradnje do suvremenih zgrada i parkova. Gradi se i dalje, mnogo je aktivnih gradilišta koja nastavljaju mijenjati vizuru. Grad je pun mladih, s oko 130 tisuća studenata na Sveučilištu Wrocław, koje je od osnutka izbacilo čak devet nobelovaca, jedan je od jakih sveučilišnih centara u zemlji i važno sjedište Collegea of Europe. Godine 2016. bio je proglašen i ‘Europskom prijestolnicom kulture‘. Pun je restorana i barova koji posebno zažive u toplijim mjesecima, pogotovo na obalama Odre, gdje smo i sami vidjeli mnogo beach barova. Ima čak 130 mostova, dobro je povezan s rijekom.
Invazija patuljaka
Kad smo se pripremali za putovanje, iznenadilo nas je što su temperature nalik na one u Zagrebu – Wrocław je, naime, najtopliji grad u Poljskoj, zbog čega je ugodan za obilazak čak i usred zime.
Ovih dana ulice su pune, pogotovo oko srednjovjekovnoga glavnoga gradskog trga Ryneka, gdje je sada postavljen božićni sajam koji će ove godine prvi put biti otvoren do 7. siječnja. Sajam je tradicionalan, nalikuje na zabavni park za djecu i vrlo je ambiciozno osmišljen: neke se drvene kućice, postavljene samo za tu prigodu, protežu na nekoliko etaža, s mehaničkim sobovima koji pjevuše, šarenim vrtuljcima, patuljcima i bezbroj lampica, kako to već ide.
– Dosad je bio običaj da božićni sajam bude otvoren do Badnjaka, no ove godine napokon smo uspjeli, na inicijativu hotelijera i ugostitelja, dobiti odobrenje od Grada da ga produljimo. To će nam produljiti i turističke dane te povećati broj gostiju koji će na otvorenome moći provesti i novogodišnju noć, a popravit će i prihode u siječnju, tradicionalno najslabijemu mjesecu za hotele – kaže Wiktoria.
Pariz ima Eiffelov toranj, London Big Ben, a Wrocław – patuljke. Koji su znatno više od turističke atrakcije. Simpatične figurice izruguju se ljudskim slabostima, bore se protiv političkih dogmi, ironiziraju pojave u društvu, ali i slave važne osobe, život... Neodoljivo su fotogenične i upotrebljive za turističku promidžbu grada. Patuljci su se pojavili najprije na zidovima, kad su 80-ih godina članovi Narančaste alternative umjesto antikomunističkih grafita po zidovima, koje je vlast brzo prebojila, počeli slikati patuljke. Invazija brončanih patuljaka počela je u lipnju 2001. u Ulici Świdnicka, kad je postavljen Papa Krasnal (Papa Patuljak), glavni lik tadašnjih prosvjeda. Iako ih nitko nije točno prebrojio, pretpostavlja se da je u gradu oko tisuću patuljaka u svim zamislivim varijacijama i ulogama: tu su patuljasti orkestar, zatvorski patuljak, selfie-patuljak, računalni patuljak, patuljak Martin Luther, patuljak turist... I, naravno, u rujnu se održava Festival patuljaka.
Puno jasniji bunt Poljaci su pokazali na nedavnim parlamentarnim izborima. U ovu zemlju nismo mogli doći u zanimljivijem trenutku u posljednjih osam godina s obzirom na to da je baš u ponedjeljak njezin parlament za novog premijera izabrao Donalda Tuska, lidera centrističke partije Građanske platforme, nakon osmogodišnje vladavine stranke Pravo i pravda (PiS) i premijera Mateusza Morawieckog.
Pobjeda žena
Tusk je uz pomoć koalicijskih partnera postao premijer nakon što je prethodno Donji dom izglasao nepovjerenje vladi Morawieckog, i to se dogodilo gotovo dva mjeseca poslije izbora. U koaliciji su i ljevičari i umjereni konzervativci, svi su na izbore išli odvojeno, ali složili su se da će raditi zajedno pod Tuskovim vodstvom kako bi se obnovili demokratski standardi i odnosi sa saveznicima.
To su ujedno ključne vrijednosti za koje su glasali birači, uz nevjerojatnu izlaznost iznad 70 posto. Tusk, inače bivši predsjednik Europskog vijeća, obećao je da će popraviti odnose između Varšave i Bruxellesa te odblokirati milijarde eura namijenjene Poljskoj koje su zaustavljene jer su čelnici EU-a bili zabrinuti zbog vladavine prava u Poljskoj. Jednako bitno, nova poljska liberalna vlada obećala je i da će štititi prava žena, a premijer Tusk obećao je predstaviti prijedlog zakona kojim bi pobačaj za sve žene koje to izaberu bio legalan do dvanaestog tjedna. Slučajno ili ne, samo nekoliko dana nakon Tuskova imenovanja čitamo da je stigla presuda Europskog suda za ljudska prava protiv poljskog Ustavnog suda, koji je 2020. zabranio čak i pobačaje u slučajevima koji uključuju teška i nepovratna oštećenja fetusa. U konkretnom slučaju žena je zatrudnjela 2020. i fetusu je dijagnosticiran Downov sindrom. Planirani bolnički pobačaj otkazan je kad je presuda Ustavnog suda stupila na snagu i, s obzirom na to da prekid trudnoće nije mogao biti obavljen u Poljskoj, naposljetku je radi postupka morala otputovati u inozemstvo.
– Odluka poljskog Ustavnog suda prisilila je ženu da otputuje u inozemstvo radi pobačaja i prekršila je njezino pravo na privatni i obiteljski život – presudio je Europski sud za ljudska prava.
– Nakon što je u Poljskoj stupila na snagu ta zabrana, dogodilo se da je nekoliko žena u bolnici umrlo jer nisu mogle dobiti pomoć. Suradnja bivše vlade s ekstremnom desnicom bila je opasna, kao i s nekim strukturama unutar Crkve, što više nije imalo veze ni s vjerom ni s Crkvom kakvu trebamo, nego s pojedinačnim interesima. Zbog svega toga listopadski su izbori za Poljsku bili najvažniji izbori u posljednjih trideset godina jer smo se borili između toga da se vratimo u srednji vijek, da budemo protiv EU-a, razdvojeni međusobno oko mnogih političkih i civilizacijskih pitanja, ili da idemo naprijed. PiS-ova vladavina unijela je razdor u društvo, između njegovih pristaša i protivnika, izgubilo se zajedništvo, javni interes. Na ovim izborima pobijedile su žene i mladi koji su prvi put izišli na izbore. Svjesni smo da Tusk neće u tri dana riješiti sve probleme ovoga svijeta, ali vratila nam se vjera u to da će se opet cijeniti rad i trud, ljudska prava, da ćemo vratiti povjerenje u pravosuđe. Atmosfera u društvu ovih je dana zato vrlo optimistična, puni smo iščekivanja – govori nam Agnieszka.
Ozračje optimizma
Poljski novinar Bartosz Chochołowski, urednik na portalu Money.pl, oprezan je s prognozama. Za sebe kaže da je umjereno optimističan, kao i ljudi u krugu u kojem se kreće.
– Jesmo sretni, ali ne i euforični, pogotovo oni malo stariji koji znaju kako to ide. Nakon medenog mjeseca počinju prve trzavice, a one se itekako mogu očekivati u ovoj koaliciji. Nakon dvije godine vidjet ćemo koliko će ovo biti stabilno, bojim se da će biti puno natezanja. Ipak, ozračje u društvu puno je optimizma, ljudima je jako važno što smo se riješili srednjeg vijeka u koji nas je vukao PiS. Nisu to samo ženska prava, pravo na pobačaj; puno je tu detalja koji utječu na svakodnevni život i sudbine građana – kaže nam Bartosz kojeg smo upoznali na ručku u Hydropolisu, jedinom europskom Centru za ekološko obrazovanje o vodi, interaktivnome muzeju otvorenom u postrojenju vodoopskrbe i odvodnje, dakako, novcem fondova EU-a. Osim što služi za podizanje svijesti o važnosti očuvanja pitke vode na planetu i samoj Poljskoj, impresivna izložba u kojoj se igraju svjetlost i voda svakako je turistička atrakcija vrijedna posjeta.
Naime, Poljska je prirodno siromašna tim važnim resursom i to će zbog klimatskih promjena biti ozbiljan problem u godinama koje dolaze. Usto je Wrocław tek prije nekoliko godina ugradio infrastrukturu koja je omogućila da voda iz slavine bude pitka, no sad treba uvjeriti građane da je sigurna za piće kako bi se smanjili potrošnja i gomilanje plastičnih boca. Tek malo više od dvadeset posto građana pije vodu iz slavine, što je ipak dvostruko u odnosu na godinu prije, a Hydropolis je važna karika u toj edukaciji.
S teških tema u istom danu prebacujemo se u svijet mašte. Muzej Kolejkowo krije najveću željezničku maketu u Poljskoj, prikazuje Wrocław i Donju Šlesku u manjemu mjerilu i rezultat je tisuća sati rada modelara koji već više od pet godina ručno stvaraju taj minijaturni svijet u kojem je velika pozornost posvećena detaljima. Tu se zaista može ostati satima u pronalaženju dijelova grada koje ste primijetili u obilasku. Također, kad nakon Kolejkowa iziđete na ulice Wrocława, prepoznat ćete scene iz muzeja, još jednom ostajući fascinirani kako je sve vjerno preneseno.
Najstariji ZOO u Poljskoj
Minijaturni stanovnici svaki dan provode aktivno: odlaze na posao, sastaju se u parku, idu u šoping, a navečer se prepuštaju noćnom životu. Noću, jer u Kolejkowu sunce zalazi svakih devet minuta, blještave ulične svjetiljke i svjetla u stanovima pokazuju pravo lice grada. I to ne uvijek njegovu pristojnu stranu. Kolejkowo se stvara u suradnji s inovatorima koji su čak osmislili oblake iz kojih pada stvarna kiša, automobile koji voze magnetiziranom cestom snimaju radari zbog sigurnosti, a pritiskom na gumb možete pokrenuti lunapark ili dizalicu.
Za kraj, postoji nešto što se nikako ne smije propustiti. Kad smo u najavi vidjeli da ćemo u sklopu studijskog putovanja posjetiti Zoološki vrt, pa čak i kad smo proguglali nešto o Afrykariumu, nismo očekivali takvu poslasticu za ljubitelje zanimljive arhitekture, tehnoloških rješenja, ali na prvome mjestu podvodnog svijeta i prirode. Wrocław ima najveći i najstariji zoološki vrt u Poljskoj, a sad i najveći bazen u Europi. To je prvi i najveći oceanarij u Poljskoj te jedini u svijetu posvećen afričkoj flori i fauni. Zgrada, crni betonski monolit, sadržava pet cjelina od kojih svaka prikazuje aspekte ekosustava rijeka, jezera i oceana oko Afrike. Objekt se gradio dvije godine na površini od 1,9 hektara i otvoren je 2014. Projektirao ga je lokalni studio ArC2 Fabryka Projektowa, a u izvedbi su sudjelovale tvrtke iz različitih dijelova svijeta, od Amerikanaca i Nijemaca do Japanaca, pa i Slovenaca. Riječ je o ulaganju vrijednom 48 milijuna eura koje je, kako doznajemo, godišnji broj posjetitelja Zoološkog vrta povećao s tristo tisuća na dva milijuna.