"Banke su od 2015. godine počele povećavati spread jer su kamatne stope na depozite padale brže od kreditnih kamatnih stopa", izjavio je guverner Hrvatske narodne banke gostujući u emisiji "Nedjeljom u 2".
"Imali smo razgovore s dvije banke jer se to više ne čini efikasnom politikom," rekao je Boris Vujčić pojasnivši da je "kreditni rast još uvijek niži od rasta BDP-a, a potražnja za kreditima je sigurno elastična na cijenu".
"Ako banke u ovom trenutku krenu jače smanjivati cijenu, imat će jači kreditni rast, pa je to dobro i za njih," ocijenio je guverner sugerirajući da je cijenu kredita ponajbolje ostaviti tržištu jer ako dvije banke krenu smanjivati kamatni raspon, slijedit će ih i druge. Različiti, izrazito važni faktori
U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) pak kažu da na smanjenje razlika između pasivnih i aktivnih kamatnih stopa utječu različiti, izrazito važni faktori poput ulaska Hrvatske u eurozonu, stabilnost političkog sustava, regulatorni i administrativni troškovi u bankarskom sektoru i slično. Tu je i transformacija depozitne ročnosti jer su depoziti u Hrvatskoj dobrim dijelom kratkoročni, a krediti i srednjoročni ili dugoročni.
- Sve to se odražava na razinu aktivnih i pasivnih kamata i kamatne marže, a tome treba dodati i stupanj tržišne ponude i potražnje za kreditima. Pri čemu su neke od kamatnih stopa na kredite stanovništvu u Hrvatskoj, poput primjerice na nove potrošačke kredite, već sada među nižima u usporedbi s prosjekom zemalja iz euro područja ili u sredini ako se u uzme u obzir kretanje kamatnih stopa na okvirne kredite - rekli su iz HUP-a za Jutarnji list.
U ovotjednom Fight Clubu pitamo jesu li razlike između aktivnih i pasivnih kamata prevelike i trebaju li banke povećati stope na štednju.