Iako se ukupni iznos sredstava koja su prikupili fondovi privatnoga kapitala u Europi u prvoj polovici ove godine smanjio za gotovo 60 posto, što je sasvim logičan ishod makroekonomskog okružja u kojem gospodarstvo opterećuju uporna inflacija, rastuće kamatne stope i brojni geopolitički problemi, iz Hrvatske na tom polju ipak stižu neke pozitivne vijesti. Zahvaljujući trima novim inicijativama, u skorijoj budućnosti na hrvatskom bismo tržištu mogli vidjeti četiri do sedam novih fondova privatnoga kapitala.
Tri inicijative
S obzirom na to da je spomenutim inicijativama na raspolaganju 172 milijuna eura javnih sredstava, zajedno s ulaganjima privatnih investitora, novi private equity-fondovi (PE) i venture capital-fondovi (VC) na raspolaganju će vjerojatno imati više od 250 milijuna eura.
Da su PE i VC fondovi zaista dobili vjetar u leđa u zadnjih nekoliko godina potvrđuje i Mirna Marović, direktorica VentureXchangea (VX) i predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA). Očekuje da će se taj zamah nastaviti zahvaljujući novim inicijativama za razvoj tog tržišta i tomu što su Hrvatsku prepoznali međunarodni ulagači.
– Vezano uz nove inicijative za razvoj tog tržišta, spomenula bih CEETT, na osnovi kojeg će uskoro početi raditi VC fond tehnološkog transfera, a koji za cilj ima komercijalizaciju perspektivnih istraživačkih projekata s naših sveučilišta i njihovo bolje umrežavanje s gospodarstvom. Tu je i novi program za potporu VC fondova, u kojem će ponovno sudjelovati Europski investicijski fond i gdje će se iskoristiti dio namjenskih strukturnih fondova te nova zajednička inicijativa HBOR-a i EIF-a za razvoj growth kapitala s fokusom na klimatska odnosno zelena ulaganja i inovacije. Samo javna sredstva na raspolaganju za te tri inicijative znatna su (CEETT – 40 milijuna eura, VC – 80 milijuna eura, growth kapital 52 milijuna eura), a očekuje se i sudjelovanje privatnih ulagača u svakoj od spomenutih inicijativa, što znači da će ti fondovi imati znatno veći iznos kapitala na raspolaganju – ispričala je Marović.
Od 2025.?
Za razvoj growth kapitala Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Europski investicijski fond osigurali su po 26 milijuna eura, s tim da su HBOR-ova sredstva financirana iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Program nije ograničen ni na jedan sektor, međutim, fokus će biti na održivosti, zelenoj transformaciji i inovacijama. Najmanje 25 posto ukupnog iznosa za ulaganja bit će uloženo u prihvatljive korisnike koji pridonose kriterijima EIF-a za klimatske akcije i ekološku održivost, a natječaj za fondovskog menadžera/e za tu inicijativu otvoren je i traje do kraja 2023. godine.
– Nakon što se poziv zatvori, EIF i HBOR provest će selekcijski postupak za odabir društva ili društava za upravljanje u čiji će fond(ove) uložiti sredstva programa. Izabrat će se jedno ili dva društva za upravljanje, ovisno o kvaliteti i broju prijava. Očekuje se da HBOR i EIF odaberu društva za upravljanje i ugovore svoje obveze na uplatu u fond do 31. prosinca 2024. nakon čega se oni mogu osnovati – naveli su iz HBOR-a.
Prije nekoliko dana raspisan je natječaj i za fondovske menadžere novih VC fondova (najvjerojatnije dva ili tri fonda), čija će ulaganja biti usmjerena u inovativna hrvatska mala i srednja poduzeća s visokim potencijalom rasta, a koji se pokreću putem Hrvatske inicijative rizičnoga kapitala 2 (CVCi 2). Inicijativa je vrijedna 80 milijuna eura, od čega 60 milijuna eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., a 20 milijuna od očekivanih povrata od inicijative CVCi 1. Očekuje se da će fondovi prikupiti i dodatnih 20 milijuna eura od privatnih investitora.
Budući da menadžeri koji će voditi nove fondove moraju zadovoljiti jako visoke kriterije EIF-a te da nakon rigoroznih provjera moraju prikupiti i dodatni privatni kapital, spomenuti će fondovi najvjerojatnije početi raditi 2025. godine.
Velika je vjerojatnost da će na natječajima sudjelovati i fondovski menadžeri koji su prije nekoliko godina pokrenuli fondove u sklopu prve CROGIP-ove inicijative, jer će do trenutka kada će novi fondovi startati investirati većinu sredstava iz prvog fonda i vjerojatno započeti fazu dezinvestiranja.
– Vjerujem da će se na svaki natječaj za izbor fondovskog menadžera javiti njih 12 do 15 – istaknula je Marović.
Većinom za zdravlje
I dok novi fondovi počnu raditi, ovi postojeći, osnovani u razdoblju od 2020. do 2022. godine, intenzivno provode akvizicije ulažući u propulzivne kompanije koje imaju potencijal postati regionalni šampioni.
Adriatic Structured Equity Fund, čiji je ukupni investicijski potencijal 200 milijuna eura, do sada je investirao polovicu tog iznosa.
– Usmjerili smo se na ulaganja u brzorastuće ili sektore s velikim potencijalom rasta u kojima je zbog velike fragmentiranosti nužna konsolidacija, koji se pokazuju otpornima na ekonomske cikluse, ali i u kojima možemo osigurati širu društvenu vrijednost s obzirom na to da nam je to važna odrednica svih ulaganja. Na taj način, uvjereni smo, možemo istodobno postići važan pozitivan utjecaj na razvoj gospodarstva te održiv i atraktivan povrat za investitore, uz prihvatljivi rizik – objasnio je investicijsku politiku Fonda Igor Čičak, predsjednik Uprave i glavni partner u Provectus Capital Partnersu (PCP).
Najveći dio investicija fond pod Provectusovim upravljanjem usmjerio je u privatno zdravstvo, i to u dvije vertikale. Medicinske ustanove okupio je pod Arsano Medical Groupom, a investicijama u sedam njih, od kojih je najveća poliklinika Aviva, pozicionirao se kao najveći privatni investitor u privatno zdravstvo. Investicijama u dentalne ustanove okrupnjene pod Adria Dental Groupom stvorio je najveću grupaciju dentalne medicine u regiji Adria i srednjoj Europi.
– Investiramo i u specijaliziranu maloprodaju, odnosno trgovine sa sportskom opremom i električnim biciklima, gdje imamo Keindl sport i još nekoliko manjih investicija, a počeli smo investirati i u veterinarske klinike. Iako smo primarno fokusirani na organski rast kompanija u svom portfelju, planiramo i akvizicije u sektorima u kojima smo prisutni, a uvijek gledamo i druge sektore i prilike na tržištu. Investicije u regiju interesantne su nam i vidimo potencijal, posebno u Sloveniji, ali i tržištima jugoistočne Europe. Do sada smo u Sloveniji investirali u zdravstvenu kliniku i u specijaliziranu trgovinu sportske opreme i sigurno ćemo realizirati još nekoliko investicija u široj regiji – najavio je Čičak.
S druge strane, u Invera Private Equity Fondu nisu usredotočeni na određene sektore ili investicijske strategije, a iako poslovni model tvrtke svakako ima integralnu ulogu u njihovu evaluacijskom procesu, veliki naglasak stavljaju na ljudski kapital.
– Smatramo da su poduzetnici/vlasnici koji su bili pivoti u tvrtkinoj izgradnji ključni i za njezin daljnji rast i razvoj. S tim na umu, težimo većinskim akvizicijama u kojima prethodni vlasnici/osnivači ostaju na menadžerskim pozicijama ili preuzimaju više strateške uloge, poput članova nadzornog odbora. Navedeno omogućava sinergičnu implementaciju dogovorene strategije s krajnjim ciljem kreiranja dodane vrijednosti te u konačnici zajedničkog uspješnog izlaza iz investicije – objasnio je Nikola Kličko, senior associate u Invera Equity Partnersu.
Trenutačno Invera razmatra nekoliko potencijalnih investicija u Hrvatskoj i u regiji (Bosna i Hercegovina, Slovenija i Srbija), a nakon što plasira preostali dio fonda, planira pokrenuti proces prikupljanja novog i većeg fonda.
I u fondu Prosperus Growth biraju kompanije koje imaju ambiciju za daljnji organski rast te potencijal za ostvarivanje akvizicija sa sinergijskim djelovanjem, a do sada su uložili u dvije kompanije u IT sektoru, SV Group i NEOS, kompaniju In Tech, globalnog lidera u segmentu open access izdavanja knjiga i časopisa, Yellow Submarine, vodećeg igrača na tržištu premium burgera u Hrvatskoj s ozbiljnom regionalnom prisutnošću, te u Nord Mobil, proizvođača mobilnih kućica za rastući segment kampinga.
Izdašna ulaganja
Za razliku od PE fondova, najčešći fokus venture capital-ulaganja su visokotehnološke kompanije koje imaju potencijal globalnog širenja. Uz Fil Rouge Capital, koji djeluje od 2019., te Feelsgood Capital pokrenut 2020. godine, zahvaljujući kojima je doslovno procvjetao hrvatski startup-ekosustav, u Hrvatskoj su prisutni i brojni inozemni fondovi, a najavljuju se i osnivaju novi, poput SQ Capital fonda vrijednog 10 milijuna eura ili AYMO Venturesa teškog 80 milijuna eura.
Zahvaljujući činjenici da lokalni PE i VC fondovi imaju dosta raspoloživih sredstava za ulaganja te su nastavili ulagati i u ovim turbulentnim vremenima, kao i da se najavljuju novi domaći fondovi, i sljedećih bi godina moglo biti živo na ovom tržištu. Teško je trenutačno procijeniti hoće li 2023. godina dostići rekordne prošlogodišnje investicije fondova privatnoga kapitala, budući da je iznimnom iznosu lanjskih ulaganja pomogla i visoka investicija u Rimac, ali godina još nije završena.
Strpljivi kapital
A i u godinama koje slijede očekuje se intenzivnija aktivnost PE i VC fondova u Hrvatskoj, među ostalim, i zbog tranzicija vlasništva u obiteljskim poduzećima te očekivane liberalizacije ulaganja mirovinskih fondova.
– Možda će u 2023. godini dinamika ulaganja biti nešto manja u iznosu, ali ne nužno i broju ulaganja. No godina još nije završena, tako da je teško još raditi usporedbe s prošlom – rekla je Marović te komentirala na koji način visoka inflacija utječe na ulaganja tih fondova.
– PE i VC fondovi nisu bez razloga nazvani dugoročni ili strpljivi kapital. Visoka inflacija nije nikome prijatelj, a u segmentu PE i VC ulaganja najviše se odražava na više kamatne stope bankarskog financiranja, koje je često dio growth kapitala i buyout ulaganja. Međutim, trošak bankarskog financiranja još nije toliko poskupio da bi transakcije učinio neisplativim, a uz najavu nižih stopa inflacije to se i ne očekuje. Treba spomenuti i pozitivne strane promijenjenoga gospodarskog okružja. Valuacije kompanija na burzi pale su, ponajprije tehnoloških kompanija. To je donekle utjecalo i na valuacije privatnih kompanija, pa su iz perspektive PE i VC fondova ulaganja sada isplativija nego što su bila kad je tržište u pogledu valuacija bilo na vrhuncu, odnosno sada je bolje ulagati nego što je to bilo 2021. godine – zaključila je Marović.