21. studeni 2020.

Goran Litvan: Hrvatski gastarbajteri rade najbolje

 foto Getty Images/istockphoto

Hrvatska nije europski prvak samo prema udjelu turizma u BDP-u. Kao što smo najviše ovisni o turizmu, tako nitko ne ovisi više od Hrvatske o stranim doznakama. Doduše, apsolutne brojke u kategoriji gastarbajterstva znatno su niže od turističkih. Od turizma ostvarujemo oko petine BDP-a, a neto doznake iz inozemstva su na razini od 1,48 milijarde eura, što je oko 2,7 posto BDP-a.

Naši gastarbajteri u Hrvatsku su prošle godine poslali 1,9 milijardi eura, a radnici u Hrvatskoj u druge su države 433 milijuna eura. Po glavi stanovnika to iznosi oko 452 eura na godinu. Tako smo ostavili iza sebe i države koje ostvaruju veći neto priljev doznaka. Portugal i Rumunjska s rekordnih 3,6 milijardi eura doznaka dobivaju 354 eura, odnosno 173 eura po stanovniku, a Poljaci sa svojim doznakama od tri milijarde eura zastaju na samo 78 eura po stanovniku. Dakle, nova generacija hrvatskih gastarbajtera u domovinu vraća najviše novca, odnosno najbolje radi za Hrvatsku.


Sve državne tvrtke kao jedna banka
Hrvatska od svoje imovine sljedeće godine planira zaraditi 2,4 milijarde kuna, a u 2022. godini još manje – 2,2 milijarde. U taj iznos ulaze kamate, zarada od koncesija, zakupa, dividendi, dobiti tvrtki u državnom vlasništvu. Jedan konzultant usporedio je taj ukupni rezultat državnog sektora s dobiti kakvu je lani ostvarila jedna jedina privatna kompanija – Privredna banka Zagreb (2,15 milijardi kuna). I još se sjetio nedavne ministarske mantre da je za neefikasna državna poduzeća kriv – loš menadžment. Rijetka doza samokritike.