Komentari
StoryEditor

Miodrag Šajatović: Recesija je za poslovno novinarstvo blagodat i prokletstvo

10. Rujan 2020.
Na nama u Lideru je da poduzetnicima dajemo realnu sliku prilika i opasnosti. Uz umjerenu dozu poticanja poduzetničke hrabrosti i odlučnosti. Ništa manje, ništa više

Recesije su za poslovno novinarstvo, novinare i urednike blagodat i prokletstvo. Blagodat jer su stvari dramatično uzbudljive. A publika, suočena s neizvjesnošću, više nego obično zainteresirana za čitanje. Gotovo svuda gdje zagrebeš pojavi se neka priča o opasnosti koja prijeti. Ni zvučne, bombastične naslove nije teško stavljati.

S druge strane, tu je prokletstvo. Urednici i novinari poslovnih medija upućeniji su u slojevitost ekonomskih uzroka i posljedica. Znaju kojoj se specifičnoj publici obraćaju. Jasno im je da 'nabrijavanje' i katastrofičnost nisu ono što poduzetnici i menadžeri očekuju. Oni koji su preživjeli šestogodišnju recesiju koja je bila počela 2009., više-manje naučili su nositi se s lošim vijestima. Neće gurati glavu u pijesak. Mogu podnijeti istinu. Ali žele primjere dobre prakse kako se netko drugi nosi s izazovima ove epske recesije, prije svega prouzročene posljedicama pandemije COVID-19. Žele što kvalitetnije prognoze kako će se razvijati potražnja za njihovim proizvodima ili uslugama. Zahvalni su ako u poslovnome mediju na vrijeme dobiju signal da neka opasnost vreba njihovu tvrtku.

Neprocjenjiva kredibilnost

Umjetnost uređivanja svodi se na pronalaženje najbolje kombinacije loših i dobrih informacija. Među ostalim, podgrijavanje pesimizma smanjit će ionako oprezne planove tvrtki. Recesija ima realne uzroke (pad potražnje), ali moguće ju je nepotrebno produbiti i produljiti kolektivnim pesimizmom.

Podgrijavanje optimizma bez elementarnog pokrića, s druge strane, može one koji upravljaju tvrtkama gurnuti u pogreške koje mogu biti skupo plaćene u budućnosti. A onda negdje u poduzetnikovoj ili menadžerovoj podsvijesti ostaje zapamćeno da ga je taj i taj medij bar djelomično gurnuo na pogrešan put.

Primjer gubitka kredibilnosti bili su brojni 'neovisni analitičari' i tadašnji čelnici mnogih institucija koji su četiri godine prodavali istu priču. Potkraj godine najavili bi izlazak iz recesije u sljedećoj godini. Kad bi nakon prvog tromjesečja te sljedeće godine postalo vidljivo da oporavka baš i nema, promijenili bi ploču. Uslijedila bi poznata rečenica: 'Oporavak očekujemo u drugoj polovini godine.' I tako četiri godine zaredom. Ta se rečenica može mjeriti samo s drugom pogrešnom procjenom 'neovisnih analitičara'. Onom koja upozorava: 'Kamate su na povijesno niskim razinama. Treba se pripremiti na njihov rast.' Kamate, naravno, godinama ne rastu jer bi to izazvalo recesiju i bez COVID-19.

Tako je i s ovom žestokom recesijom. Razumljivo je da nema suglasja hoće li grafikon BDP-a za neku zemlju biti V, U, W ili L (brz oporavak, sporiji oporavak, dvostruko dno ili produljena recesija). Bit će super ako se pokaže točnom optimistična varijanta da sljedeće godine možemo očekivati rast od šest posto.

Čekajući cjepivo

Ipak, treba biti oprezan. Možda je na razini proračuna zaduživanjem uspostavljena ravnoteža. Možda su međunarodne pričuve odoljele špekulativnim napadima, pa stabilnost tečaja nije upitna. Ali tvrtke koje ne posluju s državom, nego su na domaćem tržištu osobne potrošnje ili međunarodnom tržištu, ne smiju se uljuljkati. Daleko je kraj 2021., kad će statističari možda proglasiti završetak koronarecesije. Do tada treba biti spreman na svakojake udare. Ne paničariti, ali znati da će se zadovoljavajući rezultat moći postići samo uz mnogo veći trud i poduzetničko-intelektualni napor.

Budimo realni. Ključna stvar za brzi završetak koronarecesije u svijetu i kod nas pronalazak je efikasnog cjepiva. Ili samoispuhivanje virusa. Bez toga ekonomije će se i dalje držati zubima za zrak. Nakon toga ključni će biti potezi pojedinih vlada. Pogreške će se skupo plaćati. Popuštanje mjera da bi se namamili turisti dalo je, primjerice, kratkoročne efekte u potrošnji i punjenju proračuna. Ali povećani broj zaraženih i imidž koji sada Hrvatska ima zadaju teške udarce izvoznicima. Strani partneri odbijaju doći u Hrvatsku vidjeti što bi mogli naručiti. Dio poslova propada. Dobit će ih neki od konkurenata u drugima zemljama Europske unije. A poslije će biti teško opet se izboriti za povratak narudžbi.

Na nama u Lideru je da poduzetnicima dajemo realnu sliku prilika i opasnosti uz umjerenu dozu poticanja poduzetničke hrabrosti i odlučnosti. Ništa manje, ništa više.

I naša konferencija 'Dan velikih planova' (23. rujna) upravo ima tu svrhu. 

17. travanj 2024 09:16