08. ožujak 2021.

Sva sredstva treba usmjeriti u jačanje proizvodnje i izvoza

Marin Škufca    foto Dražen Lapić

Piše: Marin Škufca, Liburnia pomorska agencija

Gospodarski će 2021. biti još izazovnija od 2020., bez obzira na to što nam je neprijatelj br. 1 – COVID 19 – mnogo poznatiji nego što nam je bio na početku prošle godine. Hrvatska je, općenito, bila jako daleko i iza 'staroga normalnog', a prema prilagodbi na 'novo normalno' vidimo da će još više zaostajati.

Ubitačan javni sektor i vlast nesklona promjenama, a sklona pogodovanju onima koji koče napredak, nepremostiv je problem u ovakvoj konstelaciji. Također, razdoblje borbe s pandemijom uzet će danak, i to uglavnom u turizmu i malom poduzetništvu. Kad je riječ o turizmu, očekujem porast posla za individualne objekte koji korisniku osiguravaju intimu i jamče visoku sigurnost, a hotelijerstvo i ostali segmenti koji okupljaju više ljudi na jednome mjestu (npr. kruzeri) još će neko vrijeme patiti.

Promjene u logističkim lancima

IT industrija i visokotehnološki proizvodi koji su postali važnim dijelom hrvatske ekonomije nastavit će uzlet, ali važno je da vlast i zakonodavstvo odluče pratiti trendove te da birokratski i zakonodavno osiguraju sve nužno za daljnji razvoj. Osim politike na državnoj razini, i lokalna mora nastojati privući te vrste investicija (niži prirezi, pogodniji najam poslovnih prostora i sl.).
Transport i logistika već neko vrijeme doživljavaju velike promjene u logističkim lancima. Veliki brodari nastoje skratiti logistički lanac i doći izravno do izvoznika/uvoznika, zbog čega špediteri ostaju bez svog dijela kolača.

Budući da se to događa na globalnoj razini, pojavljuju se novi interesi poduzeća kojima hrvatsko tržište ili tržište zemalja bivše Jugoslavije i nije bilo primarno, ali zbog manjka tereta na primarnim tržištima interes moraju tražiti drugdje. Općenito, potonut će poduzeća koja nisu u stanju dati dodanu vrijednost. To se događa i u turizmu, pa će se zbog manjka potražnje smještaji niske kvalitete zatvarati. Budući da su mnogo poslova financirale banke, očekujem i krizu bankovnog sustava, a upravo takva kriza izazvala je globalnu krizu i recesiju 2008. godine.

Hrvatska se mora okrenuti vlastitoj proizvodnji i resursima te sva sredstva usmjeriti u jačanje proizvodnje i izvoza. Proizvodnja je bila najmanje pogođena ovogodišnjom pandemijom, zato ona mora biti na prvoj crti obrane od krize.

Prioritet očuvanje Jadrana

Jednostavno, vlast mora okrenuti ploču i sav fokus preusmjeriti na jačanje proizvodnog sektora smanjenjem poreza, pojednostavnjenjem birokracije te podupiranjem inovativnosti i tehnologije. Na kraju, ali ne i najmanje bitno, Hrvatska se mora početi sustavno baviti pitanjem ekologije, a posebno očuvanjem Jadrana koji polako, ali sigurno počinje umirati. Kao zemlja kojoj je turizam veoma važan prioritet nam mora postati očuvanje života Jadranskog mora.

Promet ​​Liburnije​ pomorske agencije porastao je prošle godine u odnosu na 2019. te očekujem nov rast i 2021., utemeljen na ulaganju u novi kadar i inovativan pristup poslovanju. Tvrtka je prošle godine zaokružila dugogodišnji razvoj upravljanja i u vlasničku strukturu ušlo je četvero ključnih ljudi. Sve su to preduvjeti za dugoročnu stabilnost i rast.

*tekst je objavljen u Liderovoj publikaciji Poslovna 2021. u prosincu 2020.