29. rujan 2021.

Kopić: Puno najsvjetlijih hrvatskih umova danas pomaže stvoriti njemački i američki BDP

Dan velikih planova 2021. Panel 2: Matija Kopić

    foto Rene Karaman

– Mi smo izvršili sve svoje isporuke i odradili smo 100 posto zacrtanih planova, što je dovelo do toga da smo proglašeni jednom od najboljih tvornica u sustavu BAT-a, čime smo pokazali da su Hrvatska znanost i stručnjaci itekako sposobni. Također, godinu su obilježile i investicije, oko 200 milijuna za novu generaciju strojeva – rekao je Josip Lozančić iz BAT-a na zadnjem panelu koji se održao u sklopu Liderove konferencije Dan velikih planova. Dodao je i kako je prošla godina bila izrazito izazovna, ali i odlična za učenje.

image

Dan velikih planova 2021. Panel 2: Josip Lozančić

foto Rene Karaman

O poslovanju u prošloj godini i pokrenutim poslovnim procesima pričali su uz Lozančića i Krešimir Bubalo iz Pevexa, Mihael Furjan iz Plive, Gordan Kolak iz tvrtke Končar i Matija Kopić iz Gideon Brothersa.

Gordan Kolak je rekao kako kriza nije usporila Končar, kao i cijeli segment elektro energetike te da je ova kriza samo otvorila poslovne segmente koji su stvorili još više prilika, što se odrazilo i na rast dobiti.

– Trenutno nam je važno da ostvarimo visoke vrijednosti novo ugovorenih poslova koji nam garantiraju da i idućih godina ostvarimo daljnji nastanak pozitivnog trenda, kao i mogućnost iskoraka na nova tržišta – rekao je Kolak i dodao kako se i oni suočavaju s nizom poteškoća u opskrbnim lancima, kao i s rastom cijena sirovina i transporta.

image

Dan velikih planova 2021. Panel 2: Gordan Kolak

foto Rene Karaman

Međutim, to sve ipak nije usporilo procese i poslovnu djelatnost Končara, čemu svjedoči i rast od 18 posto u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na prošlu. Kolak je napomenuo kako su definirali i strategiju Grupe Končar koja se okreće prema zelenom i digitalnom, a spomenuo je i novo osnovanu kompaniju Končar Digital kojom se želi usmjeriti na nova rješenja u elektro energetici.

Mihael Furjan rekao je kako Pliva nije imala koristi od Covid-19 krize, iako mnogi misle da kao farmaceutska kompanija sigurno na neki način profitiraju. Furjan navodi kako svega četiri ili pet kompanija ima koristi od ove zdravstvene krize.

– Nama se dogodilo da smo se prvi put u povijesti suočili s padom potražnje. Smanjila se potrošnja lijekova 4 do 5 posto, što je posljedica manjeg broja dijagnostičkih postupaka i ostalih postupaka u zdravstvu – rekao je Furjan.

image

Dan velikih planova 2021. Panel 2: Mihael Furjan

foto Rene Karaman

Dodao je kako Plivu 'vuče' izvoz koji nema veze s Covidom već s lansiranjem novih proizvoda. Dobri izvozni rezultati doveli su od dvoznamenkastog rasta, kako prošle, tako i ove godine.

I dok se u Plivi dogodio pad potražnje, u Pevexu je upravo suprotna situacija.

– Ove godine imamo najbolju godinu u povijesti, a nemamo ni logističkih izazova jer smo sve predvidjeli na vrijeme, i to dvije godine unaprijed – rekao je Bubalo.

Dodao je kako je sada na redu prilagodba asortimana jer se mijenjaju kupci i dolaze nove generacije kojima se tek treba prilagoditi. Jedina briga za Pevex je skupoća države, kaže Bubalo, pa navodi kako su prošle godine potrošili oko 344 milijuna kuna na poreze i razne druge naknade.

image

Dan velikih planova 2021. Panel 2: Krešimir Bubalo

foto Rene Karaman

Tvrtka Gideon Brothers također jaše na valu pojačanje potražnje za tehnologijama automatizacije, što je dovelo i do nedavne dokapitalizacije od 32 milijuna dolara od strane američke tvrtke Koch industries.

– Kao kompanija nalazimo se u izazovnom trenutku jer smo u fazi skaliranja. Potrebna su nam znanja i fokus nam je da stvaramo ekspertize interno – rekao je Kopić.

Također, naveo je kako im je cilj što bolje se pozicionirati kao proizvođači, ali i developeri autonomnih robota posebno na novim tržištima u razvoju.

image

Dan velikih planova 2021. Panel 2: Matija Kopić

foto Rene Karaman

Na panelu se pričalo i o prilikama koje se očekuju iduće godine, a Lozančić kaže kako BAT očekuje oporavak tržišta i nagoviješta novu reorganizaciju proizvoda zbog promjena pušačkih navika.

Kolak kaže kako je cilj Končara digitalizacija proizvoda i usluga za krajnje kupce jer je to smjer u kojem ide cijela energetska industrija.

– Kada govorimo o perspektivi držim da je u elektro energetici kvalitetan prostor koji treba znati iskoristi i Končar će se u svakom slučaju tome prilagođavati. Također, računamo i na jednu RH makroekonomsku sliku koja će biti obilježena kroz NPO te da će se stvoriti pretpostavke za investicije, modernizaciju, mreže, jer trenutno cijeli energetski sustav živi na tehnologiji iz 70-ih godina – napomenuo je Kolak.

Furjan je dodao kako Pliva očekuje nastavak pozitivnog trenda rasta te da se nada kako inflacija neće biti velika. Očekuje i nastavak rasterećenja gospodarstva.

Bubalo kaže da, što se tiče inflacijskog pritiska, ne očekuje da će biti veći od procijenjenog.

– Dobar dio robe smo već nabavili za iduću godinu. No, meni je puno važnije kako će Hrvatska izgledati nakon ovog popisa stanovništva te koliko će nam ljudi otići, a koliko ostati, koliko ćemo imati radno sposobnog stanovništva, kolika će biti cijena rada te kakvi će biti uvjeti rada. Kada nam netko odlazi, odlazi zbog rada nedjeljom, a to je jedno od pitanja koje će biti itekako važno. Drugo je pitanje konkurentnost rada. Hrvatska će svoju državnu potrošnju morati razuzdati. A što se predviđanja tiče, predviđam i rast potrošnje, rast plaća i rast BDP-a – izjavio je Bubalo.

image

Dan velikih planova 2021. Panel 2: Matija Kopić, Krešimir Bubalo, Mihael Furjan, Gordan Kolak, Josip Lozančić i Miodrag Šajatović

foto Rene Karaman

– Umjetna inteligencija je na čovjeku, čovjeku je kraj. Mislim da je to tema svih tema. Za hrvatsku budućnost nema važnije teme. Nema konferencije o hrvatskom čovjeku koji treba nešto stvoriti gdje se o tome ne mora pričati – rekao je Kopić.

Dodao je da ako se statistički usporedimo sa zemljama koje su po svom stanovništvu nama mjerljive, nemam razloga ne vjerovati da ne može 10, 20 i 30 posto ili poduplati svoj izvoz ili napraviti 10 puta veći izvoz samo ako to pametno radimo, a to znači ako se fokusiramo na čovjeka.

– Velika većina najsposobnijih hrvatskih stručnjaka ne bi bila u Hrvatskoj da nemaju priliku raditi jedinstvene i specifične stvari koje mogu raditi kod nas. Mi smo doktore znanosti ganjali da se vrate u Hrvatsku. Nema više priče o tome hoćemo li biti malo bolja industrija ako se digitaliziramo, pitanje je hoćemo li uopće postojati ako se ne digitaliziramo. Kako? Odgovor na to pitanje ne smije se prepustiti isključivo poduzetnicima već treba tražiti pomoć države. Treba napraviti popis tisuća najboljih Hrvata izvan Hrvatske i dovući ih nazad – smatra Kopić.

– Garantiram vam, puno najsvjetlijih hrvatskih umova danas pomaže stvoriti njemački i američki BDP. Ako to rade Amerikanci i Kinezi, imenom i prezimenom pozivaju eksperte izvana, to bismo i mi u Hrvatskoj barem trebali početi raditi – zaključio je Kopić.