29. lipanj 2021.

Započela 10. konferencija ‘Energetska budućnost Hrvatske‘

Ivo Milatić

    foto Dražen Lapić

– Ono što je bitno naglasiti danas je to da je energetska tranzicija tema o kojoj ne pričamo da će se nekad dogoditi – ona se događa sad i ide velikim koracima prema naprijed. A velika želja i entuzijazam razvijenih zemalja guraju tu tranziciju još brže – rekao je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, na 10. konferenciji 'Energetska budućnost Hrvatske' koju organizira poslovni tjednik Lider.

Napomenuo je da smo napravili dosta poteza koji idu u pravcu bolje energetske budućnosti. Prije svega, donesena je energetska strategija do 2030. godine, zatim donesen je klimatski energetski  nacionalni energetski plan, promijenili smo i Zakon o biogorivima, u postupku je izmjena Zakona o  tržištu električne energiji i Zakon o obnovljivim izvorima energije. Milatić je dodao da kroz zakonodavnu aktivnost pripremo sve moguće pretpostavke za što uspješniju energetsku tranziciju.

On smatra da će novi Zakon o tržištu električne energije jako pomoći energetskoj tranziciji, s obzirom na to da je puno novina kojima dozvoljava da se tržište razvija. Apostrofira da bez toga i jasnog regulacijskog okvira tržišta, nema tranzicije i razvoja.

– Do sada smo imali situaciju da su se po terenu događali nasumični razvoji projekata, da su se razvijali projekti koji nisu bili ni blizu prostornog plana i slično. Sada je Zakonom određeno da su preduvjeti za projekt – energetsko odobrenje koje se dobije putem javnog natječaja – Milatić kaže dodajući da pokušavamo uvesti red. Paralelno s time potrebno je napraviti i drugu regulativu, što će odraditi Ministarstvo i Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).

Nacionalni plan oporavka i otpornosti je, naglašava, prilika kojom je u energetskom djelu predviđeno pet milijardi kuna, a temelji se na tome da NPOO ne možete tek tako prijaviti Komisiji. Nužno je dokazati da će se napraviti određene reforme, a da bi ih napravili, moramo ih nečim potkrijepiti.

Bez digitalizacije i unaprijeđene elektroenergetske mreže nema privatnika ni državnih sudionika u razvoju tih projekata.

– Tri milijarde kuna uložit će se u idućih četiri do pet godina u HEP ODS i Hops, što će dovesti do toga da ćemo imati posloženu infrastruktru da možemo postići sve ciljeve do 2024., a planiramo i novih 1500 megavata – dodao je Milatić.

Što se vodika tiče, pristali smo na ambiciozne ciljeve, ali smo uvjereni da ih možemo ostvariti i da vodik u konačnici možemo proizvoditi u Hrvatskoj. Također, spomenuo je i biorafinerija u Sisku, a za taj projekt je izdvojeno milijardu kuna.

Hrvatska može biti lider u energetskoj tranziciji, ali to ovisi isključivo o nama, zaključio je Milatić.