Centralno bankarstvo prestalo je biti dosadan i nezanimljiv posao, a guverneri su postali svojevrsni superheroji oko kojih se vrti cijeli svijet, ustvrdio je Milan Deskar-Škrbić iz Arhivanalitike na panelu ‘Što monetarna politika može pridonijeti poslovnom bankarstvu?‘.
Deskar-Škrbić misli da centralna država ima daleko veći broj mjera i instrumenata u potpori gospodarskom rastu, te da se centralne banke nepravedno krive za gospodarski neuspjeh. Umjesto da država sudjeluje u podjeli averzije rizika, ona nerijetko pere ruke i za neuspjeh krivi centralne bankare. Što se tiče kriznog menadžmenta u kontekstu pomoći centralne banke komercijalnim bankama, ciljevi znaju biti kontradiktorni, jer uloga centralnih banaka primarno nije podržavanje ekonomskog rasta.
Unatoč tome, centralne banke ulažu goleme napore kako bi to i učinile, pa je primjerice, HNB od bankrota Lehman Brothersa proveo 14 konvencionalnih i nekonvencionalnih mjera kojima je štitio financijski sustav i ukupnu makroekonomsku sliku. I komercijalni i centralni bankari okupljeni na panelu slažu se ipak oko jednog – ‘svako jutro kada se probude, najvažnije im je da financijski sustav stabilan‘. Glavni ekonomist Raiffeisen Banke, Anton Starčević, generalno nije pobornik ideje da će štampanje novaca riješiti bilo koji problem. Stoga bi prave probleme trebala rješavati fiskalna, a ne monetarna politika.
Ljiljana Berić, direktorica financija Unicredit Beograda iznijela je niz fiskalnih i monetarnih problema koji su u Srbiji doveli do dvoznamenkaste inflacije. Prema njenom mišljenju, Narodna banka Srbije mora osigurati realni, a ne nominalni tečaj i eliminirati špekulativni napade na kapital. Neophodna je zaključno niska i kontrolirana inflacija koja će stabilizirati gospodarstvo, a ne divlja inflacija koja je dovela do stope loših kredita u 20 posto.
Miro Dodić, predsjednik Uprave Istarske kreditne banke, koja je kako objašnjava uvijek bila konzervativna te nije nikada bila sanirana, misli da su male banke u odnosu na velike uvijek korak iza, zbog čega bi možda trebalo razmišljati o selektivnoj regulaciji. Naprimjer, malim bankama je vrlo teško imati ekipe od 3-4 osobe za pojedino radno mjesto u banci, zbog čega se Dodić pita zašto isti posao u ne bi mogle raditi dvije osobe, što regulacija ponekad ne dopušta.
Guverner Banke Slovenije Marko Kranjec žali što poslovne banke ne brinu dovoljno o svojim komitentima, poglavito poduzećima. Naime, Kranjec je uvjeren da banke niti ne pokušavaju niti razmišljaju o tome može li njihov dužnik danas-sutra postati rentabilan već im je samo bitno da se dugovi što prije vrate, unatoč tome što to može biti pogubno za neku od kompanija. Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste banke u odgovoru Kranjcu tvrdi da su banke itekako odgovorne, ali ne mogu biti odgovorne za poticanje potrošnje ili privlačnje investitora.
–Treba stvoriti uvjete i programe za investicije. Investicija nema, a mi si to ne želimo priznati. Gdje su uzroci tog problema? Banke žele održati živim sve što se može održati živim i snosimo velike rizike, što se vidi po padu dobiti banaka, na što nitko nije ponosan – zaključuje Radaković.