Aktualno Konferencijske vijesti Preporučeno

Herman van den Bosch: Pet značajki po kojima se prepoznaju pametni gradovi

Pet značajki
Herman Van Den Bosch, Foto: Dražen Lapić/Lider

Tehnološka revolucija događe se nevjerojatnom brzinom, stoga načelnicima i gradonačelnicima općina i gradova često nije jasno koja rješenja nabaviti, a koja će biti korisna za njihove građane. Kako koncept pametnoga grada funcionira i napreduje u Hrvatskoj jedno je glavnih razloga organiziranja Liderove 5. konferencije Pametnim rješenjima do održivoga grada – Smart cities 2019. U nizu kratkih prezentacija predstavile su se tvrtke koje svojim rješenjima pridonose uspješnoj integraciji inovacija, ali i stručnjaci iz zemlje i svijeta koji svojim znanjem pridonose razumijevanju i implementaciji rješenja pametnih gradova.

Jedan od njih je Herman van den Bosch, profesor na Otvorenom sveučilištu Nizozemske. Teme Van den Boschova izlaganja bile su kako stanovnici Nizozemske samostalno proizvode električnu energiju iz energije sunca i vjetra i distribuiraju je po svom susjedstvu koristeći se sustavom pametne mreže. Koliko je daleko otišla digitalizacija gradova, kamo odlaze svi prikupljeni podaci, treba li biti zabrinut za privatnost i eventualnu zloporabu, te koja je budućnost pametnih gradova i kako implementirati rješenja za njihov razvoj.

– Glavno je pitanje kako stvoriti pametni grad. Puno je tehnoloških kompanija spremno prodavati cijeli niz uređaja za uvođenje sustava pametnog grada, ali, razvoj pametnog grada ne započinje odabirom tehnologije, kao što ni stvaranje pametnog grada ne nudi jamstvo za bolju kvalitetu života njegovih građana. Van den Bosch objašnjava da postoji pet uvjeta koji se moraju zadovoljiti da bi se stvorio pametan grad i zaživio fenomen za kojeg se svugdje u svijetu uvriježio naziv Smart City.

5 uvjeta koje mora imati pametni grad

Prvi preduvjet je jasna i dobro iskomunicirana vizija za razvoj i stvaranje pametnog grada. U posljednjem desetljeću mnogo gradova bilježi porast osobnih automobila u prometu što izravno utječe na kvalitetu života njihovih stanovnika.

– Jedna skupina gradova prihvaća tu rastuću rijeku automobila i pokušava joj se na sve načine prilagoditi, dok druga skupina gradova dovodi u pitanje uporabu automobila, uključujući i one električne. Tako su, primjerice, gradovi poput Amsterdama, Kopenagena i Osla, donijeli odluku da su im gradska središta zona bez automobila i prioritet su dali upotrebi bicikla. To je intenziviralo javni promet, smanjilo gužve i poboljšalo cjelokupnu mobilnost građana. Postoji strategija Amsterdama da do 2040. emisliju štetnih plinova svede na nulu što će značajno povećati kvalitetu života u tom gradu, navodi Van den Bosch. Kopenhagen radi na prilagodbi sustava semafora biciklistima, Barcelona upotrebljava digitalne alate kako bi omogućila sudjelovanje građana u donošenju odluka. Važno pitanje u digitalizaciji gradova odnosi se i na zaštitu digitalnih prava. Tako, primjerice, Amsterdam i Barcelona ograničavaju prikupljanje podataka o građanima u javnom prostoru.

Drugi uvjet da bi se uveo pametan grad je dobro upravljanje ili koncept poznat pod nazivom Good Governence.

– Koncept dobrog upravljanja je puno širi od koncepta same demokracije, objašnjava van den Bosch. Njime se definira participacija građana u donošenju ključnih odluka od interesa grada, on omogućava da se čuje glas svih ljudi. Tako je Barcelona, implementirala digitalno-participalnu platformu ‘Mi odlučujemo’ gdje građani iznose probleme, predlažu ideje i mogu glasati za neka od ponuđenih rješenja uređenja grada.

Gradovi moraju podržati lokalne inicijative koje se tiču upotrebe tehnologija, treći je princip kojeg je potrebno zadovoljiti da bi se uveo pametni grad.

– U Nizozemskoj živimo u eri samostalno udruženih građana. Stvaraju se energetske zadruge, ima ih 400 gdje se proizvode različiti oblici energije, primerice, plin. U Utrechtu je nekoliko građana počelo oblagati krovove solarnim panelima, udružili su snage i stvorili male energetske pogone. Sada opskrbljuju 3000 kućanstava električnom energijom, ističe van den Bosch.

Poznat je i koncept pametnih mreža – to je lokalni dio glavne mreže koji nudi pohranjivanje energije unutar kućanstava, ili, čak, energiju usmjerava u kompanije i prodaje ju po veleprodajnim cijenama. Također, uvedeni su zajednički algoritmi za toplane i zadruge koji reguliraju ponudu i potražnju i usmjeravaju višak proizvedene energije nekim drugim potrošačima. To isto susjedstvo, također, ima 20 zajedničkih automobila koje međusobno dijele.

Još jedan preduvjet prethodi uspostavi pametnih gradova, a to je da gradovi moraju biti jednakopravni partneri sa tehnološkim partnerima. Zato neke gradske uprave, primjerice, Amsterdam, Barcelona i Dubai, zapošljavaju ljude upravo u tu svrhu, kako bi lakše shvatili koje su njihove tehnološke potrebe. U Amsterdamu su donesene i politike kojima se postigao brz i siguran internet za sve građane, ali se podaci koji su o građanima prikupljeni čuvaju u posebnim bazama podataka, i građani mogu odlučiti tko može koristiti njihove podatke, a tko ne. Wi-Fi praćenje je zabranjeno, a kako bi se postigla maksimalna zaštita privatnosti, strogo je definirano i praćenje od strane sigurnosnih službi.

Provođenje stanovitih eksperimenta na razini svakog pojedinačnog grada peti je uvjet koji se mora zadovoljiti da bi se uveo sustav zvan pametni grad. U Amsterdamu, u dijelovima gdje je noćni život najaktivniji, postavio se veći broj tijela ulične rasvjete. Nema znanstvenog dokaza između regulacije rasvjete i broja incidenata, ipak dolazak policije se ubrzao, a građani se osjećaju sigurno, tako da je taj koncept i usvojen.

Jasna vizija – osnovni preduvjet pametnih gradova

Van den Bosch je naglasio da dobro odabrani tehnološki podaci i alati mogu pružiti podršku u rješenjima urbanih problema. Svaki grad bi želio postati ‘pametan’. No odabir tehnološkog alata i upotreba podataka izravno su vezani za viziju grada i njegov razvoj, što znači, ni jedan grad se ne bi trebao nazivati pametnim prije nego razvije jasnu viziju i prije nego je njegovo stanovništvo prihvati. Novi tehnološki alati moraju se suptilno integrirati u sustav infrastrukture, objekata i komunikacije.

– Nadam se da će sve više gradova postati humana mjesta za život, što će biti izravna posljedica dobro definiranih vizija i ideje pametnih gradova, zaključio je Van den Bosch.

Komentari