U nastavku Liderove konferencije Dan velikih planova na Okruglom stolu Strategije koje pobjeđuju kojeg su moderirali Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, i Neven Vidaković, prodekan Effectusa, sudjelovali su Darko Šket iz Peveca, Luka Abrus iz Pet Minuta, Michael Georg Mueller iz RBA, Tonči Korunić iz InterCapitala i Goran Šaravanja iz Ine.
Vidaković je ponajprije zahvalio Lideru što je prepoznao važnost veze između vlasti, gospodarstva i znanstvene zajednice, a Šajatović je pitao bankara Muellera koje strategije pobjeđuju na bankarskom tržištu?
- Bankari su trenutačno na meti, godina je bila dobra, ali je kraj godine promjene koje nisu najbolje za banke. Poslovanje s klijentima pokazalo je da je recesiji kraj i da je investicijska klima bolja, banke su poslovale pozitivno, ali izmjena zakona o ‘švicarcima‘ će rezultat pretvoriti u negativu i očekuje da se taj problem riješi. Ova godina je bila uspješna, okruženje je za banke bilo povoljno, banke su reorganizirane i poboljšale svoju uslugu. Što se tiče švicarskog franka to je osjetljiva tema, kad se vratimo u vremena kad su ti krediti davani nitko nije mogao zamisliti što će se dogoditi s tom valutom. Umeđuvremenu smo pametniji, ali kad dođe do određenih devijacija tu bi se mogao regulator uključiti, a ne monetarna vlast – rekao je Mueller i istakao da RBA konzervativno posluje i da je smanjenje kreditne usluge nadomjestila drugim proizvodima. Cilj je zadržati poziciju i rasti, RBA radi novu strategiju za idući pet godina, ali nije vrijeme za agresivni rast u bankarskom sektoru, ta vremena su prošla.
Darko Šket, predsjednik Uprave Peveca, je rekao da je država, kao jedan od većih vjerovnika, pomogla toj tvrtki, prije šest godina nad Pevecom je prijavljeno više od 2,7 milijardi kuna potražnje vjerovnika, konsolidirano je 1,7 milijardi kuna, a danas, nakon tri i pol godine od osnivanja dioničkog društva, je zaposleno 1300 radnika i uspostavljeni su parterski odnosi s dobavljačima. Svi mi koji smo radili u stečaju zajedno s dobavljačima kao vjerovnicima uspjeli smo stabilizirati firmu. Država je omogućila da Pevec opstane, rekao je Šket. Pevec je svoju djelatnost koncentrirao na hrvatskom tržištu, ali razmatra i druge mogućnosti.
Luka Abrus, suvlasnik tvrtke Pet Minuta, koja se bavi razvojem aplikacija, ove godine očekuje 50 milijuna kuna prihoda, ima i tvrtku u SAD, i kao najveći problem za razvoj vidi odlazak informatičara u inozemstvo.
- Najveći problem hrvatske IT industrije je odlazak ljudi van, naš najveći konkurent je Google, i ostali koji ne privlače ljude plaćom, nego nekim drugim uvjetima. Postoji stotinjak tvrtki u svijetu koje nude izvrsne uvjete. Naš cilj je dvoznamentaski rast godišnje i želimo da se to i nastavi – rekao je Abrus, a na Šajatovićevo pitanje postoji li opasnost da kompaniju preseli iz Hrvatske, Abrus je odgovorio da je to odlično pitanje i da je danas slobodno tržište te svaka tvrtka može birati s kim će raditi.
- Nemamo planova seliti se, samo stvoriti brend u SAD od tvrtke koju imamo tamo- kaže Abrus.
Koja strategija pobjeđuje na tržištu financijskog savjetovanja objasnio je Korunić, čija se tvrtka do 2008. bavila prodajom državnih obveznica, a sad se bavi prodajom financijskih derivata na tržištima Slovenije, Rumunjske, Bugarske, Srbije…
Proširili smo djelatnost izvan hrvatskog tržišta i otvorili se hrabro prema svijetu, radimo s nizom velikih fondova i banaka – naglasio je Korunić i objasnio da na hrvatskom tržištu kapitala sudjeluju marginalci, da se ušteđevina drži u bankama umjesto da se ulaže u investicijske fondove. Također je preporučio ulaganje u dionice u turizmu i prehrambene industrije.
- Investicije su ključne u kapitalnoj industriji poput energetike i nafte, u svakom slučaju u idućih tri do pet godina želimo produbiti segment istraživanja i prpoizvodnje u Hrvatskoj, a kad je riječ o rafinerijskom poslovanju želimo da bude profitabilno. Krenut ćemo u investicije vrijedne 400 milijuna dolara u Rijeci, a težimo razviti maloprodajni proizvod. Cijena nafte, ako je istraživanje i proizvodnja glavni dio, itekako je važna. Uložili smo 500 milijuna kuna u prvoj polovici godine i imamo dobi, ali ne planiramo neki veliki rast, konzervativni smo. Cijene nafte su hirovite, bilo smo svjedoci posljednjih godina u prekidima opskrbe, uporaba nekonvecionalne nafte u SAD, pa višak proizvodnje u odnosu na potražnju…. Ima tri milijuna barela dnevno viška proizvodnje nafte iako je potražnja porasla zbog niže cijene nafte, ali to će se iznijansirati.