Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Fine u nastavku konferencije ‘Predstečajne nagodbe: jučer, danas, sutra‘ predstavila je rezultate predstečajnih nagodbi.
Nadovezala se na početak konferencije i podsjetila na situaciju kakva je bila u gospodarstvu u 2012. godini koja je sve ponukala na promjene. Financijska agencija igra veliku u predstečajevima.
-Više od sto radnika iz FINE angažirano je u nagodbenim vijećima, koja imaju formalnu zadaću. Njegova zadaća nije odlučivanje o obvezama već moraju arbitrirati između vjerovnika i dužnika. Nagodbeno vijeće je neovisno prvostupanjsko tijelo – kazala je Buneta.
Što se svježih podataka tiče, pred nagodbenim vijećima riješeno je 84 posto predmeta teških 42 milijarde kuna. U postupku je još 11.200 predmeta od 15 milijardi kuna, što svjedoći da je rad vijeća vrlo efikasan. Ukupan broj zaposlenih u svim firmama koje su bile ili jesu u predstečaju iznosi gotovo 50.000.
Najviše predmeta zabilježeno je u gradu Zagrebu, čak 1723. Iza toga slijedi Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Istarska i Primorsko-goranska županija. Po sektorima najviše slučajeva ima u građevini, slijede prehrana, trgovina, stručne djelatnosti i turizam. – Predstečajevima je insolventnost smanjena za sedam milijardi kuna u nešto više od godinu dana, dok je za čak 47 posto subjekata predložen stečaj čime se dodatno poboljšava stanje u gospodarstvu – zaključila je.
Nakon Bunetina izlaganja uslijedio je okrugli stol naziva ‘Unaprijeđenje regulative‘, na kojem su sudjelovali Ivana Franković iz Fine, odvjetnik Damir Barišić te Ljubica Strugar i Mladenka Perić iz Ministarstva financija. Na pitanje moderatora Danka Sučevića kako se ponekad FINI provuku nerealni planovi o restrukturiranju, Franković je odgovorila kako Fina pruža tehničku i drugu podršku. Pitanje realnosti planova jedan je od problema, ali zadaća nagodbenog vijeća je da provjeri da li je dokumentacija sadržajno ispravna. Zakonom je navedeno što svaki plan mora sadržavati.
Čitajući medije stječe se dojam da nitko nije zadovoljan predstečajevima, no Strugar kaže da brojke najbolje pokazuju pravo stanje. Ministarstvo je zaprimilo oko 1300 žalbi, što uopće nije puno jer je broj žalbi na konkretne predmete bio samo 586 – vrlo mali broj u odnosu na ukupan broj predmeta koji premašuje 6000. Prema Barišiću pitanje žalbi može se učiniti i manjim problemom, bez da se nekog zakine.
-Problem je, što se može dogoditi da se mogu susresti dvije pravomoćnosti – jedna iz upravnog spora u povodu tužbe protiv drugostupanjskog rješenja iz postupka pred finom, a druga – iz trgovačko-sudskog postupka, a to je pravomoćno rješenje o potvrđivanju predstečajne nagodbe. Tu nastaju nerazmrsivi problemi - rekao je Barišić.
Sučević je dodao kako predstečajevi znaju trajati i duže od zakonskog roka na što Franković kaže da se isto ne bi smjelo događati te u slučaju ako su zakonski rokovi istekli, a drugostupanjsko tijelo vrati predmet na ponovno postupanje, ponovljeni postupak pred nagodbenim vijećem mora se provesti, a dovršit će se prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku (ZUP-a).
Što se tiče, ostalih uskih grla predstečajeva Strugar kaže da postoje slučajevi da se netko sjeti žaliti u zadnjem, 210 danu predstečaja. Barišić dodaje da ispada da je najveći problem prekluzivni rok od 120 dana. Normalno je da se prekluzije prava primjenjuju i na žalbene odluke, ali kada se on prepisuje na tijelo koje vodi postupak dolazi do velikih problema koji su na rubu ustavnosti.
Potegnulo se i pitanje predstečajeva u kojima je Ministarstvo financija bilo protiv plana restrukturiranja i situacijama u kojima je preglasano. –U slučajevima kada smo kao vjerovnici preglasani mi opet moramo poštivati nagodbu. U istom smo položaju kao i svi ostali vjerovnici – kaže Perić.
Sučević je upitao ministra financija Slavka Linića, što je sa firmama kojima se primjerice otpiše deset milijuna kuna, a one za pola godine propadnu – da li je to bačen novac? Linić mu odgovara kako je to pitanje dio većeg problema – što sa firmom nakon predstečaja.
–Vlada sa HBOR-om osniva kapitalni fond od milijardu kuna za tvrtke koje uspješno završe predstečaj. HBOR je već obećao dati sto milijuna kuna. Problem hrvatskih tvrki je što sa vlastitim kapitalom pali ispod 30 posto. Nadam se da ćemo uspjeti jer pregovaramo sa EIB-om i ERBD-om, ali želimo da u taj fond uđu domaće banke. Nismo mi navikli da zajednički radimo, pojedici nerado u tvrtke puštaju druge vlasnike zbog čega smo imali velikih problema u dokapitalizacijama, a nećemo si priznati da pojedinačno nemamo dovoljno novaca - ustvrdio je Linić i efektno zaključio:
- Bahati smo, otpisujemo i darujemo. Tako nas opisuju. Mogli smo mi otpisati i 80 posto dugova. Sad vidimo da tome nije tako i da ministarstvo ima svoje kriterije i stavove. Nastojimo što više pomoći gospodarstvu jer je radno mjesto najbitnije. Nismo išli za tim da poduzetnicima uzmemo čim više, još da smo imali pomoć Hrvatske udruge poslodavaca rezultati bi bili i bolji. Na ovakvom projektu mora surađivati cijelo društvo, a opet sve se hoće kriminalizirati. Najgore mi je bilo kada je Pravni fakultet objavio da su predstečajevi koruptivni, nisu uvidjeli koliko su vjerovnici zaštićeni. To se događa kada nemate ruku koja vam pomaže već vas ismijava.