Na Liderovoj konferenciji ‘Žene u biznisu 2013‘, najmoćnijom ženom hrvatskog poslovnog svijeta, deveti put zaredom proglašena je Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora.
Na liderovu listu deset najmoćnijih ove su godine ušle i dvije nove žene – na trećem se mjestu našla suvlasnica Atlantic grupe Lada Tedeschi Fiorio, dok je na osmom mjestu osvanula, predsjednica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić.
Na drugom je mjestu, pak, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle, Gordana Kovačević, na četvrtom članica uprave HT-a Irena Jolić Šimović, a na petom Mladenka Grgić suvlasnica Agrama. Slijede ju Iva Balent, direktorica marketinga Agrokora, Anđelka Buneta, predsjednica Fine; Malin Elisabeth Holmberg iz Tele2 i Đozi Heberling iz Plodina.
‘Pripala mi je čast da se u ime svim kolegica zahvalim Lideru na ovoj tradiciji i dobroj praksi da se barem jednom godišnje napravi skup čija su teme izazovi žena. Zaista čestitam svim mladim kolegicama koje su vrlo rano dospjele na vrlo odgovorna mjesta, posebno onima koje su poduzetnice. Za to treba puno samopouzdanja i hrabrosti. Još je teže zadržati uspješan biznis u današnjim okolnostima, kada to nije lako ni muškarcima – poručila je Puljić.
Puljić osobno misli da žene još uvijek žive u društvu gdje žena mora raditi puno više da bi uspjela u poslovnom svijetu i da se pitanje zastupljenosti žena, ne samo u biznisu mora postavljati puno češće:
-Kriza nam je zapravo dala šansu i lako ćemo je iskoristiti ako pomognemo jedna drugoj sa problemima poput manjka samopouzdanja – zaključila je.
Sanja Popović Pantić, predsjednica Udruženja žena Srbije na konferenciji je pozvala na borbu protiv predrasuda. Kazala kako svoj posao radi srcem i vodi žene kroz poduzetništvo već 15 godina: - Suština koju moramo ponavljati jest da žene koje imaju puno posla i obitelj imaju i dodatnu misiju. Puno žena ima problema s predrasudama, ali tu su i konkretne stvari poput financija tj. rodne predrasude u bankama. Pitam se koliko je žena vlasnica nekretnina u Hrvatskoj. U Srbiji ta brojka iznosi samo 15. Sve se prenosi na sinove i muževe i to je nešto što trebamo mijenjati – veli Popović Pantić.Što se ženskog poduzetništva tiče, treba pak razbiti stereotip da je žensko poduzetništvo socijalna kategorija i da su žene poduzenice svedene na kućnu radinost i obrte. Ta se percepcija treba mijenjati najviše u suradnji sa medijima, dok više volje moraju pokazati i političari. Naime, država nedovoljno pomaže malo i srednje poduzetništvo, dok su političarima uvijek puna usta poduzetnika i poduzetnica.
-Naše poduzetnice ostvarile su velik napredak u poslovanju. Žene poduzetnice u Srbiji su pretežno vlasnice mikro biznisa, koji su inače vrlo rizični i gdje nam fali potpora države. Mnogi talenti ne dolaze u priliku da se iskažu samo zbog finacijskih prepreka jer nemaju niti svi podršku obitelji i prijatelja. Udruženje pomaže kod umrežavanja, međusobne potpore i stvaranja prijateljstava i povjerenja – mi smo servis i nemamo čvrstu hijerarhiju te ne gajimo kult ličnosti – tako se ne napreduje – zaključila je Popović Pantić. Na idućem panelu naziva ‘Žena je ženi...‘ obrađen je problem rivalstva i nedovoljne potpore među ženama.
Drenislav Žekić iz Preclarusa misli da su žene u nedavnoj povijesti ostvarile puno pobjeda i otvorile golem manevarski prostor, no nisu oslobođene nekih stvari poput stereotipa da moraju biti dobre žene, dobre kćeri i dobre snahe. Dubravka Vrgoč iz Zagrebačkom kazališta mladih dodala je kako se teško obraniti od iracionalnih stvari pogotovo u društvu gdje žena nema status koji zaslužuje. –Stvari su nenormalne. Žene se moraju stalno dokazivati i postoji trend da žene pomažu drugim ženama kako bi napredovale u hijerarhiji – objašanjava. Kao i u svim velikim tvrtkama, i u PBZ-u ima jako puno žena kazala je Andreja Turčin iz te banke. Njena osobna iskustva govore da nije imala previše prepreka u suradnji sa svojom šeficama, dapače, bile su joj snažna potpora. Unutar PBZ-a bave se ženskim poduzetništvom te su detektirali tri glavna problema: stereotipi i očekivanja društva, financije te soft preporeke poput nedovoljnog umrežavanja.
Odvjetnica Natalija Lacmanović ne vidi problem u nedovoljnoj podršci žena drugim ženama: -Zapanjila sam se kad sam vidjela koliko je članaka napisano na tu temu, a to nikada u iskustvu nisam vidjela tu negativnu žensku konkurenciju. Isto tako, ja sam radila u pretežito muškom okruženju, no sada u mojem uredu rade samo žene, ali ne zato jer diskriminiram muškarce, već zato jer su se žene pokazale izdržljivijima i posvećenijima cilju. Moram reći da pravi lider ne mora biti agresivan da bi bio uspješan – ljudi prepoznaju istinski autoritet-podcrtava Lacmanović.
Veliku konkurenciju među ženama ne primjećuje niti Maja Enis, vlasnica izdavačke kuće Enco Book. Navela je primjer kolegice koja je ušla u poduzetnički mentoring program i nakon tri godine isključive suradnje sa Udruženjem poslovnih žena Srbije uspjela razviti svoj tekstilni biznis pa čak i izvoziti svoje proizvode u Australiju.
Vida Demarin, neuropsihijatar iz Poliklinike Aviva u samoj završnici konferencije, u razgovoru jedan na jedan poručila je kako se žene bolje nose sa stresom nego muškarci jer mogu paralelno raditi više stvari.
–Bolje smo u matematici, analitici i empatiji i vidimo širu sliku. Najgora je generalno rutina, koja je put u depresiju i nikakvu kvalitetu života. Žena je ženi je ženi lijek – zaključila je uz gromoglasan aplauz sudionika.