U zagrebačkom hotelu Sheraton u organizaciji Lidera i konzultantske tvrtke MBOS, danas je počela konferencija ‘Korporativna sigurnost 2014‘.
Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera otvorio je konferenciju riječima kako je ovo šesti od sedam skupova o korporativnoj sigurnosti održan u recesiji.
-Sigurnost u korporacijama je još uvijek na zavidnoj razini, a danas ćemo vidjeti je li to tako zbog našeg društva ili zato što vi tako dobro radite svoj posao - poručio je sudionicima.
Bono Marjanović iz MBOS-a dodao je kako sektor sigurnosti treba promovirati jer ‘sigurnjaci‘ znaju koliko je ona bitna u svakoj kompaniji. Zahvalio se sponzorima i pokroviteljima koji će tokom dana dati sadržajni obol konferenciji. Damir Funčić, šef hrvatskog ceha zaštitara istaknuo je kako su svjetski trendovi ukazuju da privatnici preuzimaju javni sektor. Stoga je pozdravio promjene u Zakonu o zaštitarskim uslugama i naglasio kako je potrebna još jača suradnja privatnog i javnog sektora.
-Dužnost nam je dignuti svjesnost o mogućim ugrozama i uskladiti se sa EU regulativnom jer svi imamo istog neprijatelja. Opasnosti su sve veće i bez obrazovanja i širenja naših metoda nema ničega, a ovaj skup nam omogućuje da se borimo u sinergiji - rekao je, pak, Đuro Črnjak, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.
U ime glavnog sponzora konferencije, Ministarstva unutarnjih poslova, govorila je i Ines Krajčak, pomoćnica ministra te objasnila kako je u pripremi niz novih zakona koji će stvoriti pravni okvir za bolji zajednički rad sa privatnicima.
Nakon uvodnog dijela, panel o Europskim smjernicama za sigurnost održao je Vlatko Cvrtila, dekan VERN-a. U desetominutnom izlaganju pojasnio je kako se sigurnost još uvijek previše promatra kroz prizmu državne sigurnosti. -Europsku uniju svi promatraju kao ekonomsku i političku uniju, ali ona je i sigurnosna unija. Političari nikad ne govore kako se u EU ide zbog razvoja sigurnosti već zbog novca. Taj koncept proširen je i na vanjsku politiku EU-a te je konačno pretvoren u koncept proširenja zbog zajedničkog interesa - mira - kazao je Cvrtila i zaključio kako Hrvatska svoj sigurnosni ambijent mora jačati zajednički - partnerstvom javnog i privatnog sektora.
Lucijan Carić, direktor Qubisa govorio je gorućem sigurnosnom pitanju - privatnosti. Privatnost je po njemu prilično nedefinirana i najbolje joj odgovara opis ‘onoga što ne želite podijeliti s drugima‘. Pored toga privatnost se neposredno poistovjećuje sa tajnošću, sigurnošću, slobodom te je sukobu sa pravnim i političkim sustavom.
-Kod privatnosti postoje neke pravila koja se uvijek ponavljaju. Ona je poput duha iz boce - jednom kad ga pustite ne možete ga vratiti natrag. Duh daje tri želje, a on ima neograničen broj želja i nije vam prijatelj već gospodar. Pouka je da se privatnost ne traži na internetu, ne postoji ‘undo‘, a mala greška može imati goleme posljedice. Privatnost danas praktički ne postoji i gotovo ju je nemoguće zaštiti - upozorava Carić.
O zaštiti računalnih resursa u završnici prvog dijela konferencije govorili su Miroslav Bača sa Fakulteta organazacije i informatike te sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura. Bača kaže kako treba učiti iz sigurnosnih propusta. -Morskog psa se svi bojimo, ali pretilosti se nitko ne boji iako je puno opasnija. Sigurnost je sekundarni zadatak. Zaposlenicima se ne žuri niti razmišljaju o sigurnosti stoga se treba upitati zašto ne postoji svijest o sigurnost. Vjerojatno zato jer se ne da izraziti kroz novčani iznos – dodaje Bača i naglašava kako je u poslu korporativne sigurnosti najvažniji zadatak podizanje svijesti i educiranost o poslovnim procesima.
Lubura, pak, kaže kako su informacije glavni izvor moći. To najbolje znaju oni koji iz izgube i oni koji ih u pravo vrijeme pribave. Na tome počiva industrijska špijunaža koja ima niz metoda za prikupljanje informacije: od analize javno dostupnih podatka, poslovnog otpada, stvaranja mreže informatora i prisluškivanja.
Svi podaci prikupljeni kroz elektroničku komunikaciju također su vrlo zanimljiva meta, dok instalacija ilegalnog softvera omogućuje prisluškivanje visoko pozicioniranih dužnosnika i snimanje razgovora o primjerice, davanju hrvatskih autocesta u koncesiju. –Neki kolege misle da kriptiranje nije dobar način zaštite, a ja se s time ne slažem. Prisluškivati vas danas može svatko, zato treba redoviti pregledavati i prostorije i zaštititi ih protuprislušnom opremom – savjetuje Lubura.