- Ova godina bit će prekretnica za hrvatsku prehrambenu industriju. Bit će to godina preuzimanja i spajanja. Trenutno ‘na stolu‘ za preuzimanje hrvatskih kompanija imamo javnih ponuda za transakcije u vrijednosti do dvije milijarde eura – izjavio je konzultant Boris Teški na konferenciji Na pragu EU: Prehrambena industrija.
Kao najveću metu Teški je izdvojio Vindiju za kojom postoji veliki interes investitora, kako za ulaganja u širenje poslovanja, tako i preuzimanje kompanije. Mliječna industrija je prema njegovom izlaganju u Hrvatskoj najbolje konsolidirana, konditorska ima jake kompanije (Zvečevo ima potencijala u specijaliziranoj proizvodnji i također je na meti investitora te Kandit i Koestlin koji su troškovno efikasni i izrazito izvozno orijentirani), ali vapi za konsolidacijom. U mesnoj industriji, izuzev Gavrilovića i Agrokora, postoji niska penetracija brendova na regionalnom tržištu, pekarska je usitnjena i tehnološki zaostala, u industriji pića osim vode i pive, nemamo prepoznatljivi brend i proizvod. U primarnoj proizvodnji ostaje okrupnjavanje posjeda i osnivanje klastera.- Hrvatska je do sada na subvencije u poljoprivredi potrošila 50 do 60 milijardi kuna, a imamo iste probleme kao i prije deset godina. Nemam problem da Vlada u zakup da državno zemljište najproduktivnijim proizvođačima, bez obzira na veličinu. Državni i financijski sektor moraju svakako biti aktivniji u konsolidaciji i jačanju konkurentnosti ovog dijela prerađivačke industrije. No, ako hrvatski poduzetnici ne shvate da im CEFTA (na kojoj imamo 45 posto ukupnog izvoza) nije jedino tržište, sve će biti uzalud – zaključio je Teški.
U svom predavanju Davorka Hajduković, pomoćnica ministra poljoprivrede predstavila je mogućnost financiranja prehrambenog i poljoprivrednog sektora kroz EU fondove, najavljujući nadolazeći Program ruralnog razvoja (EAFRD), u kojem će u razdoblju od 2014. do 2020. sektoru na raspolaganju biti 333 milijuna eura godišnje, za razliku od dosadašnjih 26,3 milijuna eura, koje su bile na raspolaganju kroz IPARD. S time da će razdoblje za apliciranje za IPARD programe biti produljeno možda i do 2016. godine. - Novi program teži razvoju, konkurentnosti, pojednostavljenju procedura prijave na natječaje, širi spektar ulaganja i više sredstava – zaključila je Hajduković.Vedrana Jelušić Kašić iz EBRD-a prezentirala je programe kojima se financiraju projekti prehrambene industrije te je navela primjer financiranja akvizicije Droge Kolinske od strane Atlantic grupe kroz dokapitalizaciju Atlantic Grupe, iznosom od 27,5 milijuna eura, čime je EBRD stekao u toj tvrtki vlasnički udio od 8,3 posto. Srečko Debelak iz AT Kearneya naglasio je da je ukidanje barijera ulaskom Hrvatske u EU dvosmjerni put. S jedne strane dobit ćemo najezdu novih proizvoda i privatnih robnih marki, odnosno veću konkurenciju, a s druge otvaranje tržišta za hrvatske proizvode te nabavu sirovina po jeftinijim cijenama. No, hrvatski proizvođači se po produktivnosti moraju približiti konkurenciji – izjavio je Debelak.
Sandra Švaljek sa Ekonomskog Instituta predstavila prehrambenu industriju u makroekonomskom okruženju pa iako nema visoki udjel u BDP-u, ona čini sedam i pol posto ukupnog robnog izvoza. Možda jedini pozitivni pokazatelj u moru crnih statistika je da je prehrambena industrija prošle godine povećala izvoz za 5,6 posto. No, i dalje imamo nisku pokrivenost uvoza izvozom, nekih 50-ak posto.