08. ožujak 2013.

Za zemljište ću platiti i pet puta veću cijenu, samo da ne moram uvoziti sirovinu

Drugog dana dana konferencije Na pragu EU: Prehrambena industrija, konzultant Damir Novotny, održao je predavanje o trendovima i prilikama za hrvatsku prehrambenu industriju.

Napomenuo je kako je sektor hrane drugi po veličini u EU, nakon metaloprerađivačke industrije, zapošljava 5 milijuna radnika u 300 tisuća poduzeća, a pokazalo se, iznimno je otporan na krizu.

- Kada gledamo lanac dodane vrijednosti, moramo znati gdje se možemo uključiti. Moramo biti svjesni da nemamo dovoljno snage u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji - istaknuo je Novotny.

Svatko zna proizvoditi, kaže Novotny, nema tehnologije u prehrambenom sektoru koju ne možete kupiti, no razlika se stvara u razvoju proizvoda i strateškom marketingu.- Trajanje ciklusa razvoja novog proizvoda. Tko ne razvije proizvod u pola godine, renovira ga, ponudi nešto novo - nema šta tražiti na tržištu - odlučan je Novotny. Na konferenciji je predstavio i glavne trendove u maloprodaji hrane - rast učešća diskonterskih lanaca koji vrše pritisak na cijene, potrošači sve više traže ‘convenience proizvode‘, jača trend ready to eat i ready to cook proizvoda, hrana se sve više konzumira izvan kuće, a maloprodajni lanci upravljaju strukturnim promjenama. Međunarodne trgovačke marke postaju sve uspješnije. Razlog tome je, kaže Novotny, što su proizvodi pod trgovačkim markama inovativni, kvaliteta tih proizvoda je sve viša, podržani su sofisticiranim marketinškim programima te sadrže posebnu ‘vrijednosnu ponudu‘.

S druge strane, slabosti hrvatske prehrambene industrije su teški strateški zamor, niska produktivnost jer se godinama nije investiralo u distributivne kanale i razvoj proizvoda, a tvrtke su iscrpljene krizom.- Zaglavili smo u sredini - igramo se u sredini terene, a ne zabijamo golove - kaže Novotny.

Na pitanje treba li Hrvatskoj jaka vanjskotrgovinska tvrtka odgovorio je Branko Roglić, predsjednik Uprave distributerske tvrtke Orbico, naglasivši da su vremena kada je posao dobivala jedna izvozna tvrtka, prošla. Današnji trendovi, kaže, podrazumijevaju usku suradnju proizvođača i distributera koji zajedno rastu, kontroliraju police i nastupaju na tržištu.

Na okruglom stolu Kako povećati izvoz, vlasnik tvrtke Kanaan, Zvonimir Popović jasno je istaknuo da je spreman za zakup zemljišta platiti državi tri do pet puta veću cijenu, samo da ne mora uvoziti sirovine, što smatra ključnim problemom prehrambene industrije.- Nedavno sam odbio suradnju sa 15 kooperanata, proizvođača krumpira jer su me ucjenjivali cijenom, a mogli su ove godine zaraditi više nego što zarade cijene godine. Jedini način opstanka danas je da imate jeftinu sirovinu, visoku produktivnost i malo zaposlenih. Trgovački lanci ionako određuju što ćemo, koliko i za koga proizvoditi. Oni upravljaju sudbinom vaše tvrtke – zaključio je Popović.Dinko Klepo iz Kraša naglasio je da njegova kompanija danas izvozi više u Saudijsku Arabiju nego zemlje EU te da trgovačke marke mogu isto tako biti prepoznatljiv brend. Dodao je da snaga brenda danas ovisi o marketingu, a ti troškovi su vrlo veliki. Goran Grbac iz Gavrilovića rekao je da bi Vlada trebala osnovati agresivnu diplomatsku diplomaciju koja bi bila ekstenzija prodaje hrvatskih proizvoda. Postavilo se pitanje zbog čega , primjerice Gavrilović i Vindija zajedno ne nastupaju na tržištima, na što je Grbac rekao da svatko udruživanje povlači pitanje različitih interesa.

Dražen Roškarić iz Vindije koja je nedavno izašla na britansko tržište naglasio je da je vrlo teško samostalno opstati na takvim tržitima gdje, između ostalog, radi puno posrednika i gdje postoji vrlo slaba kontrola tržišta. - Kvaliteta naših proizvoda nije upitna, što se vidi po interesu kupaca. Problem je što nismo cjenovno konkurentni i tu tražimo jaču suradnju Vlade, da kreditna sredstva usmjeri prema izvozu i marketingu koji je trenutno najvažnija stavka u plasmanu proizvoda – istaknuo je Roškarić.Sudionici su se osvrnuli i na tržište CEFTA-e i pitanje jesmo li prerano odustali od tržišta na koje izvozimo 45 posto hrvatskih proizvoda, na što je Zvjezdana Blažić iz Ministarstva poljoprivrede odgovorila da pregovori sa zemljama CEFTA-e ovise isključivo o Europskoj komisiji, a ne hrvatskoj Vladi.- Koliko će EK imati čvrstu ruku u pregovorima, toliko ćemo mi sačuvati naše koncesije. Bilo bi najbolje da ona preuzme sve hrvatske koncesije pa će najpoznatiji proizvodi dobiti i najbolji plasman – zaključila je Blažić.