02. svibanj 2021.

Neindustrijska južna regija kvantitativno i kvalitativno pada

Dominacija trgovine i turizma u strukturi realnog sektora ozbiljno je priprijetila Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U idućem razdoblju može se očekivati samo eskalacija problema. Proizvođači su iznimka: šire se, ulažu i rastu

Rok za predaju i javnu objavu financijskih izvješća za prošlu godinu istječe potkraj lipnja. Zbog toga produljenog roka za pripremu izvješća ulagači i poduzetnici regije jug, odnosno Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, sa strepnjom očekuju podatke o tome kako su im poslovali kupci, dobavljači, konkurenti…

Podaci iz razdoblja prije krize (2015. – 2019.) zorno pokazuju s kakvim su financijskim zdravljem pojedine djelatnosti i poduzeća uplovili u razdoblje nestabilnosti i nesigurnosti s veoma neizvjesnim intenzitetom i trajanjem. Budući da u poslovnim prihodima ostvarenima u gospodarskom sektoru 'Smještaj i priprema i usluživanje hrane', koji su na razini realnog sektora RH (137 tisuća obveznika poreza na dobit) za 2019. iznosili 30,8 milijardi kuna, južna regija sudjeluje s trećinom (10,7 milijardi), može se očekivati da su rezultati poslovanja ove regije lani doživjeli najveću negativnu promjenu. Samo je uvid u lanjske rezultate 22 hotelska dionička društva čije vrijednosnice kotiraju na ZSE-u pokazao da su 2020. ostvareni prihodi (tri milijarde kuna) u vrijednosti od 36,3% onih iz 2019. (8,3 milijarde kuna).

Novih 5000 tvrtki

U četiri županije regije jug (Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj) posluje 27,5 tisuća poduzeća, što je 19,9% od ukupnog broja u RH (137,8 tisuća). Zapošljavaju 149 tisuća radnika, što je udio od 15,3% u ukupnom broju radnika realnog sektora RH (973 tisuće). Udio poslovnih prihoda koje su ostvarili 2019. (jug 91,4 – RH 787,1 milijarda kuna) znatno je manji u odnosu na udio broja poduzeća i radnika i iznosi 11,6%, a udio neto dobiti (2,5 milijardi kuna) još je manji (8,1%).

– U pet godina promatranja broj poduzeća porastao je za gotovo pet tisuća uz prosječan rast od pet posto, a broj zaposlenih za 22,5 tisuća uz prosječni rast od četiri posto. U odnosu na 2017. i 2018. neto dobit manja je za malo više od 10%. Nakon 2016., kad je ostvarena najveća vrijednost ulaganja u dugotrajnu imovinu i u regiji jug i u cijeloj RH, u sljedeće dvije godine zabilježen je znatan pad, a 2019. vrijednost ulaganja u dugotrajnu imovinu blago je porasla u odnosu na 2018. Nakon što je 2016. znatno porastao, neto financijski dug u ostalim godinama blago raste, no s obzirom na kontinuiran blag rast EBITDA-e, odnos između neto financijskog duga i EBITDA-e blago pada, odnosno poboljšava se. I dalje je iznad gornje granice prihvatljivosti, od 4,5 do pet, što upućuje na to da problem prezaduženosti i niske razine likvidnosti nije riješen u godinama propulzije. To se potvrđuje i vrijednostima koeficijenata zaduženosti (0,72), stupnja pokrića (0,93) i tekuće likvidnosti (1,02) za 2019., koje su unatoč trendu blagog poboljšanja još ispod dobrih referentnih vrijednosti – objašnjava Nikola Nikšić, certificirani savjetnik za menadžment (CMC) iz tvrtke Konter.

Opasna dominacija

Nije teško uočiti da u južnoj regiji uz trgovce, koji su dominantni i na razini cijele RH, dominira turistička djelatnost. Hotelijerstvo, usluživanje hrane, putničke agencije i pomorski i obalni transport u prihodima regije sudjeluju sa 17%. Udio građevinara iznosi 10%, a jedina je industrijska skupina djelatnosti među prvih deset prehrambena industrija s 4,4%. Hotelijerstvo prema sva tri kvalitativna pokazatelja upotrijebljena u ovoj analizi (neto rezultat, izvoz, ulaganja) odskače od ostalih skupina djelatnosti. Prati ga veleprodaja, koja je prema prihodima postojanija i uza sestrinsku maloprodaju jedna od dvije skupine djelatnosti čiji su prihodi 2019. premašili 10 milijardi kuna. Zbog toga se južna regija može tretirati kao izraženija neindustrijska regija u odnosu na ostale hrvatske regije, s nižim udjelom prihoda od direktnog izvoza (17,8%) u odnosu na 19,2%, koliki je udio prihoda od izvoza za cijeli realni sektor Republike Hrvatske.

– S obzirom na takvu strukturu realnog sektora može se očekivati da će rezultati poslovanja za 2020., kad budu u cijelosti objavljeni, pokazati znatan kvantitativan i kvalitativan pad te ujedno upozoriti na sve probleme čija se eskalacija u ovoj regiji može očekivati i u idućem razdoblju, s velikom neizvjesnošću koliko će i do kada zadržati negativan trend te kako će i kada biti sanirani – naglašava Nikšić.

Napredak najvećih

U Splitsko-dalmatinskoj županiji prema visini ukupnih prihoda u 2019. vodeći je maloprodajni lanac Tommy, slijede Studenac, Mesna industrija Braća Pivac i AD Plastik, a najveću dobit ostvario je lanac kladionica Hattrick-PSK. Među poduzetnicima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji financijskim rezultatima u 2019. ističu se Jadranski luksuzni hoteli s 548 milijuna kuna ukupnog prihoda i 95,2 milijuna kuna dobiti 2019., a u Zadarskoj županiji najveće prihode među poduzetnicima ostvario je AluFlexpack Novi s prihodom od milijardu kuna. Ta je tvrtka i najveća izvoznica u županiji – od izvoza je uprihodovala 706,6 milijuna kuna. Najveću dobit u Zadarskoj županiji, od 115,8 milijuna kuna, ostvarila je Tankerska plovidba iz Zadra. U Šibensko-kninskoj županiji najveće prihode ostvarila je Ventum Gradnja, 789,2 milijuna kuna, a najveću dobit u 2019., od 55,2 milijuna kuna, poduzeće Knauf.

Investicije u krizi

Iako je pandemijska kriza zaustavila mnoge pogone, ali i investicije, bilo je tvrtki koje su unatoč pandemiji nastavile ulagati u pogone i inovacije. Jedna je od takvih Mesna industrija Braća Pivac koja je u jeku zatvaranja prošle godine u Gospodarskoj zoni Ravči pokraj Vrgorca u rad pustila najveću pršutanu u Hrvatskoj, ali i u cijeloj jugoistočnoj Europi, što je projekt vrijedan 150 milijuna kuna.

– Odmah uz pršutanu na 10.000 m2 gradimo novi pogon za rasijecanje i pakiranje svježeg mesa, proizvodnju polutrajnih proizvoda, narezivanje, pakiranje i distribuciju te novu upravnu zgrada. U novom pogonu u planu je i gradnja sunčane elektrane snage od dva megavata koja će proizvoditi električnu energiju za naše proizvodne procese. Završetak radova predviđen je tijekom 2022., a konačni je cilj u Ravči ujediniti proizvodne procese koji su zasad na tri različite lokacije. Osim što ćemo povećati proizvodne kapacitete, tako ćemo omogućiti bolje pozicioniranje proizvoda Grupe Pivac na tržištu, a dugoročno i veći iskorak na europsko tržište – kaže Ivica Pivac, suvlasnik i predsjednik Uprave Mesne industrije Braća Pivac.

Nastavak je to šireg investicijskog ciklusa koji je osim ulaganja u Vrgorcu obuhvatio niz razvojnih projekata u ostalim tvrtkama Grupe Pivac: čakovečkoj Vajdi i PPK-u karlovačkoj mesnoj industriji. Pivac je nastavio investirati i u maloprodajni sektor kako bi nastavio s daljnjim razvojem vlastite maloprodajne mreže, ali, kako kaže Pivac, za ostvarenje punog potencijala te maloprodajne investicije treba pričekati smirivanje epidemiološke situacije i vraćanje turizma i ugostiteljstva na stanje prije globalne pandemije.

Novi poslovi i inovacije

Iako je poput većine industrija i automobilska industrija pogođena krizom, to nije spriječilo AD Plastik da nastavi ugovarati nove poslove. Iako je prema nerevidiranim rezultatima za 2020. tvrtka zabilježila pad prihoda od 20,2 posto u odnosu na godinu prije, potkraj godine dogovoreno je 23,7 milijuna eura novih poslova.

– AD Plastik grupa ugovorila je u Rusiji nove poslove s AvtoVAZ-om vrijedne 10,4 milijuna eura; predviđa se da će projekt trajati osam godina. Za to tržište ugovoreni su poslovi i s Nissanom te VW grupom vrijedni 6,2 milijuna eura s predviđenim trajanjem projekta od šest odnosno četiri godine. Za europsko tržište ugovoreni su poslovi sa PSA grupom za nekoliko vozila ukupno vrijedni 7,1 milijuna eura, a predviđeno je trajanje projekata četiri odnosno osam godina – kažu u tvrtki.

Cromaris, najveći hrvatski i šesti proizvođač brancina i orade u svijetu, proteklu je godinu također bio suočen s izazovima pandemije, što se najviše očitovalo u logističkim izazovima u distribuciji svježih proizvoda i padu kanala HoReCa na ključnim tržištima. No i u takvim okolnostima, prema prvim nerevidiranim izvješćima, lani je ostvario prodaju od 10,376 tona ekvivalenta svježe ribe, što je za devet posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, a na izvoznim tržištima ostvaren količinski rast od 17 posto.

– Lanjski prihodi od prodaje iznose 512 milijuna kuna i osam su posto veći od prošlogodišnjih. Tvrtka je prošle godine ostvarila neto dobit u iznosu od 9,2 milijuna kuna – kažu u Cromarisu i dodaju kako ih veseli što je rast nastavljen i u prva dva mjeseca ove godine.

Cromaris također nastavlja s inovacijama pa je tržištu prije nekoliko tjedana ponudio uzgojenoga gofa. Nakon orade, brancina i hame to je još jedna vrsta kvalitetne, nutricionistički vrijedne i gastronomski iznimno cijenjene ribe.

– Rezultat je to dvoipolgodišnjeg istraživanja Cromarisovih stručnjaka. Uzgoj gofa je izazovan i znatno zahtjevniji od uzgoja orade, brancina i hame, za koje su tehnološki procesi poznati i znatno razvijeniji. Zbog osjetljivosti te vrste potrebna je dodatna pozornost u svim fazama uzgoja, pri čemu se upotrebljava i posebna hrana – navodi Goran Markulin, bivši direktor, a sadašnji savjetnik u Cromarisu.