Grad koji je dobar za ljude koji u njemu žive, gdje je potencijal za dobru kvalitetu života visok i gdje su kritični čimbenici koji utječu na tjelesno i mentalno zdravlje pozitivni, a ne negativni - to je grad blagostanja.
>>>Beč najbolji, Zagreb 98. grad po kvaliteti življenja
Tako ga barem u svojoj knjizi Ideja grada blagostanja opisuje Hugh Barton, aktivist i predsjednik Pokreta zdravih gradova pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Slobodna donosi intervju sa Bartonom, u kojem govori o svojoj ideji.
Zeleni grad dobar je za ljude, a pruža i bolje mogućnosti za fizičke aktivnosti, lokalni uzgoj zdrave hrane, zelenu arhitekturu i održivo upravljanje vodom. U svakom je smislu korisno stvarati robusniji grad koji je sposobniji prilagoditi se klimatskim promjenama, ističe Barton.
>>>Pametni gradovi ‘mrze’ gužve
Također je bitna ravnoteža ovlasti i suradnja između tržišta i države, a posebice gradske vlasti. Svi najuspješniji zdravi gradovi imaju znatnu političku autonomiju, dobro strateško planiranje (od gospodarskog razvoja, revitalizacije, stanovanja, otvorenog prostora, prijevoza, korištenja zemljišta i javnog zdravstva), te stručnjake posvećene zajedničkom cilju.
>>>5G tehnologija i pametni gradovi: Prvi pogled na budućnost
- Potrebno je hrabrosti za promjenu! Ulagat ćemo u javni prijevoz, a ne u autoceste; odbijat ćemo dopuštenje za nove poslovne i trgovačke centre, bolnice i sveučilišta na lokacijama, gdje je jedini pristup moguć vozilom; pobrinut ćemo se da sva rekonstrukcija stvara atraktivna mjesta koja daju ljudima, šetnji i vožnji biciklom, prednost pred vozilima; prenamijenit ćemo stara i propala industrijska područja, koja su blizu središta grada, ohrabrujući ljude da ponovno žive u centru i pomažu njegovoj održivosti... Vrijednosti i pretpostavke stanovništva počinju se mijenjati kako se mijenja urbano okruženje, koje otvara nove mogućnosti, a koje su se prethodno smatrale nepraktičnima, kaže Barton, govoreći o tome građani mogu učiniti kako bi ostvarili ideju blagostanja u svom gradu.