27. studeni 2019.

BDP u trećem kvartalu porastao 2,9 posto

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku BDP u trećem tromjesečju 2019. realno je veći za 2,9 posto u odnosu na isto tromjesečje 2018.

Iako s deset minuta zakašnjenja, Državni zavod za statistiku objavio je prve rezultate BDP-a za treće tromjesečje. BDP u trećem tromjesečju 2019. realno je veći za 2,9 posto u odnosu na isto tromjesečje 2018, a sezonski prilagođeni BDP realno je veći za 2,8%. U odnosu na prethodno razdoblje to je stopa rasta od 0,8%. 

Bivši ravnatelj DZS-a Marko Krištof na svojem je facebook profilu upozorio je kako je ovo kašnjenje međunarodni skandal, da sve institucije u Europi istovremeno moraju objaviti rezultate te da službena statistika ne smije kasniti jer o njoj ovise tržišta.

Prema DZS-u, najveći doprinos povećanju obujma ostvaren je rastom izvoza roba i potrošnje kućanstava. Najveći rast u postotnim poenima imao je sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u trećem kvartalu rastao je 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani kada je rast iznosio 1,8 posto.

Sektor informacija i komunikacija u lanjskom je trećem tromjesečju rastao za 5,1 postotnih poena, a ove godine rast je usporio na 3,3 posto. Iako najveći doprinos BDP u trećem kvartalu ima turistički sektor i sektor trgovine, ove godine imamo u odnosu na lani usporeni rast za 0,2 posto (lani je rast iznosio 3,4, a ovo tromjesečje 3,2 posto).

Rast bruto dodane vrijednosti (BDV) u trećem tromjesečju iznosio je 2,7 posto u odnosu na treći kvartal u 2018, a najveći doprinos imao je sektor trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, a obujam se najviše smanjio u djelatnosti prerađivačke industrije.

Prvi podaci o tromjesečnom BDP-u na razini EU upućuju na određeno usporavanje, eurozona je imala 0,2, a EU prosječnih 0,3  posto rasta u odnosu na prethodni kvartal i nešto više od jedan posto na godišnjoj razini.

Hrvatska je, podsjetimo, ostavarila rekordan rast u prvom kvartalu (3,9 posto), u drugom je rast usporio na 2,4 posto, a treći je za sada vrlo blizu procjenama i Europske komisije i Vlade i banaka. U prognozama se radi se o razlici od 0,1 postotnih poena, o kojima će izgleda odlučiti zadnji kvartal u godini. Evo kakva su bila predviđanja BDP-a institucija na godišnjoj razini:

Ekonomski institut: 2,6%

Europska komisija: 2,9% 

HUB (Zaba, PBZ, Erste, Addiko i RBA): 3% 

Ministarstvo financija: 2,8%