14. ožujak 2021.

Boris Malešević: Popularizaciji cijepljenja najveću su uslugu napravila cijepljenja preko reda

Boris Malešević    foto Dražen Lapić

Premda je do lokalnih izbora ostalo oko dva mjeseca političke kampanje su u mnogim gradovima u punom zamahu, pri čemu je Zagreb postao posebno zanimljivo borilište nakon neočekivane smrti 'vječnoga gradonačelnika' Milana Bandića. S tim u vidu, čovjek iza niza uspješnih kampanja u Hrvatskoj i izvan nje, među njima nekoliko Bandićevih, Plenkovićeve za premijera i Zorana Milanovića za predsjednika, nametnuo se kao idealan sugovornik za komentiranje tematike koja će, koliko god to bizarno zvučalo, pružiti dobrodošao predah od neumornog mrcvarenja pandemijom.

Službeno 'tek' dizajner, Boris Malešević je u razgovoru za Lider ponudio zanimljive uvide u svoj ponekad kontraintuitivni pristup kreiranju političkih kampanja, što potvrđuje i njegova teza da su najveću uslugu promoviranju cijepljenja u Hrvatskoj napravili ljudi cijepljeni preko reda, kao i razmišljanja o tržišnoj komunikaciji u Hrvata.

Radili ste prije na Bandićevim kampanjama. Hipotetski, kako biste ga pozicionirali ovaj put, budući da bi mu ovo bili najteži izbori dosad?

– Volim kada kandidata za kojeg radim napadaju zato što tu postoji neka priča, čak i ako je negativna. Vidjeli smo da je bilo žestokih napada na njega, i neopravdanih i opravdanih, ali volim takve situacije jer je to emocija, bez obzira na to što je ponekad riječ samo o pljuvanju. Oni koje se napada time dobivaju pozornost, a Bandić ne bi time bio posebno pogođen. Ta priča 'Bandić je lopov' se ispuhala i to se od njega odavno počelo odbijati. Zato nisam siguran da bi takav pristup protukandidata bio dobar, a vidim i kako sada svi govore da nisu ni mislili kampanju temeljiti na napadanju Bandića, što, naravno, nije istina.

Je li bolje biti izazivač ili braniti mandat?

– Mislim da je bolje biti izazivač, ja volim izazivati. Obično ljudi koji brane mandat u tih četiri ili pet godina nakupe dosta stvari zbog kojih ih mnogi birači žele maknuti s vlasti. To se vidjelo kod Kolinde Grabar-Kitarović. Dobar dio onih koji su glasali za nju kada je pobijedila Ivu Josipovića nije bio više za nju na sljedećim izborima. Politika vas troši i zahtijeva kompromise koje ne želite. Sjetite se njezine isprike za tvrdnju da je 'Za dom spremni' stari hrvatski pozdrav, iako bi netko tko ide na doktorat iz političkih znanosti morao znati što taj pozdrav znači, a ne se izvlačiti na savjetnika. Toga se nakupi i nakupit će se i Zoranu, zato volim više raditi kampanje za izazivače.

Kako ocjenjujete komunikaciju Stožera tijekom pandemije?

– Malo sam u nezahvalnoj situaciji to komentirati zato što sam autor kampanje ‘Misli na druge'. Prva faza te kampanje zamišljena je informativno, da se objasni važnost cijepljenja i daju svi važni podaci o tome, a druga je trebala biti društveni apel u kojem bi sudjelovale poznate osobe, ali to se nije dogodilo zato što za time više nema potrebe. Tada je glavna namjera bila uvjeriti ljude da se cijepe, s obzirom na veliku skepsu prema cjepivima, ali pokazalo se da je najbolja kampanja bila cijepljenje preko reda jer se sada svi žele cijepiti. Zato ne bi trebalo toliko proganjati te ljude koji su se cijepili preko reda. Napravili su fantastičnu kampanju i sada je onih koji se ne žele cijepiti vjerojatno manje nego ikada.

Što mislite o sve većem političkom angažmanu poslovnih ljudi?

– Ne vjerujem u biznismene koji se pojavljuju kao političke opcije. Gotovo svi veliki sustavi stvoreni u 90-im godinama nastali su na državnom protekcionizmu kakvog više nema zbog ulaska u EU. Stoga neki koji su i sada na tržištu ulaze u politiku kako bi održali taj bliski kontakt s majčicom državom i imali neki utjecaj na donošenje propisa i zakona.

Ulaze samo da bi zaštitili svoj poslovni interes?

– Tako je, zato što ih EU ne štiti od konkurencije kako je to znala raditi Hrvatska. Mogli ste rasti do određene razine sposobnošću, ali preskočiti na sljedeću razinu bez miga politike nije bilo moguće.

Više o o razmišljanjima Borisa Maleševića pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.