Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić obraćajući se novinarima na tradicionalnom brifingu rekao je da u idućoj godini analitičari HNB-a očekuju usporavanje gospodarskog rasta i da bi on mogao iznositi 2,8 posto što je u blagi pad u odnosu na tri posto BDP-a koliko je bio u 2019. pri čemu se očekuje nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada.
- Njemačka i Italija bi trebale rasti brže nego u 2019., a to će povećavati potražnju za hrvatskim izvoznim proizvodima. No, struktura rasta BDP-a se mijenja, od razdoblja nakon ulaska u EU kada smo naglašavali da je glavni doprinos oporavku bio izvoz, došli smo u situaciju kada se doprinos izvoza u BDP-u smanjuje, iako razina izvoza raste, a povećava se doprinos domaće potražnje, prvenstveno osobne potrošnje i investicija - rekao je Vujčić.
Guverner je dodao da zbog investicija realiziranih novcem EU fondova razina investicija raste, ali je i dalje evidentan nedostatak privatnih investicija i manjak stranih ulaganja. Taj problem je posljedica poslovne klime u Hrvatskoj koja i dalje nije povoljna, naglasio je Vujčić stoga treba raditi na tome da se ona poboljša kako bi se privuklo više stranih ulaganja.
Na tržištu rada nastavlja se dugoročni trend rasta stope zaposlenosti. Godišnja stopa rasta zaposlenosti od 2016. iznosila je dva posto, dok bi stopa nezaposlenosti sa 17 posto, koliko je iznosila kada smo ušli u EU, u 2020. trebala pasti na ispod šest posto BDP-a.
- Stopa zaposlenosti je vrlo niska, i to je možda najveća strukturna slabost hrvatskog gospodarstva jer nemoguće je očekivati da stope rasta gospodarstva budu visoke u situaciji kada samo nešto više od pedeset posto ljudi u radnoj dobi radi i po tome smo druga najlošija zemlja EU. Ali ona sada raste, a evidentan je i rast plaća - naglasio je Vujčić.
Iduće godine analitičari HNB-a očekuju i dalje trend stabilnosti cijena. Višak na tekućem i kapitalnom računu na razini cijele 2019. mogao bi biti veći nego prethodne godine zahvaljujući rastu izvoza usluga, jačem korišenju EU fondova i rastu prihoda od osobnih doznaka, dok se tijekom 2020 očekuje njegovo smanjenje. Trend poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao bi se nastaviti, istaknuo je Vujčić.
HNB namjerava i dalje provoditi ekpanzivnu monetarnu politiku podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava, uz istodobno održavanje nominalnog tečaja kune prema euru stabilnim. Monetarna politika karakterizirana je čuvanjem stabilnosti tečaja, ali i povijesno najvećim viškom likvidnosti, tako da je strukturni višak likvidnosti od 30 milijadi kuna bio za oko 30 posto veći nego u 2018. godini. Zbog niskih prinosa na gotovnisku štednju građani su se okrenuli ulaganju u nekretnine pa njihova cijena uslijed potražnje raste.
Vujčić je rekao da očekuju da kamatne stope i za poduzeća i za građane i dalje ostanu niske, ne samo u 2020. nego i u 2021. godini, te najavio mogućnost njihova daljnjeg smanjivanja. U idućoj godini očekuje se povećanje plasmana kredita poduzeća i smanjenje plasmana kredita građana.
Na novinarsko pitanja kada očekuje da bi Hrvatska ušla u eurozonu guverner je odgovorio da će se u najboljem sljučaju to dogoditi 1. siječnja 2023. godine.