Hrvatska
StoryEditor

Cijeli se svijet pomamio za piljenom građom

17. Veljača 2022.
Požgaj Grupa Brojimo šlepere s robom za izvoz
Europski kupci, govore pilanari, gotovo da i ne razmatraju tražene cijene, nego žele jamstva da će u najkraćem roku moći preuzeti robu. Zbog takve situacije znatno više cijene sirovine postale su realnost i dobra prilika za sve, čak i za konsolidaciju poslovanja onih koji su prije zapali u teškoće

Pilanari su lani zadovoljno trljali ruke, a, prema svemu sudeći, i ove će godine. Ili možda neće stići trljati ruke od količine posla koja ih čeka. Potražnja za piljenom građom, ali i za trupcima, toliko je narasla u svijetu da i kod onih koji su lani količinski udvostručili proizvodnju nisu mogli podmiriti svoje potrebe. A prema nekim procjenama, takva će potražnja vladati i sljedećih nekoliko godina.

Trenutačno nedostaje piljene građe na tržištu EU, govore i naši sugovornici, jer unatoč velikom naporu uloženom u otklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u šumama (bolesti kukaca i štetnika, vjetrolomi, šumske izvale i ledolomi) i znatno većim količinama robe u optjecaju na tržištu ponuda i dalje nije dovoljna. Posebice se to uz piljenu građu odnosi na sirovine, ali i finalne proizvode na bazi drva. Kupci, kažu nam, gotovo da i ne razmatraju tražene cijene, nego žele jamstva kako će u najkraćem roku moći preuzeti robu. Toga su svjesni domaći pilanari koji uglavnom posluju s europskim kupcima, a zbog takve situacije znatno više cijene sirovine postale su realnost i dobra prilika za sve, čak i za konsolidaciju poslovanja onih koji su prije zapali u teškoće.

Potražnja eksplodirala

Nekoliko je uzroka takve potražnje. Pandemija koronavirusa utjecala je na to, objašnjava vlasnik pilane Vrata Marin Majnarić, da se u Njemačkoj i Austriji, dvjema zemljama u kojima se inače siječe najviše drva, smanjila sječa. Pilane u tim zemljama upotrebljavale su zalihe, no nisu ih dovoljno dopunjivale, a bez obzira na pandemiju prerađivačke tvrtke nastavile su raditi u jednakom ili nešto manjem obujmu, zbog čega je potražnja počela sve više rasti. Posebno je porasla lani, što su osjetili i hrvatski pilanari.

– Ne mogu vam reći koliko je porasla potražnja jer mi svake godine neovisno o situaciji iskoristimo sve svoje kapacitete. Tako smo i lani. Međutim, mogu reći da smo lani imali mnogo više upita nego prijašnjih godina – kaže Majnarić.

To govori i Luka Cipurić iz DIR-a Rubinić, koji je u vlasništvu Tomislava Rubinića. Ta tvrtka iz Jastrebarskoga gotovo cijeli program proizvodnje hrastovih ploča izvozi u Europu. Planira daljnja ulaganja, i to u što veću finalizaciju proizvoda.

– Budući da imamo približno jednake proizvodne kapacitete svih navedenih godina, naše narudžbe nisu se znatno povećavale, ali kod postojećih kupaca primjećujemo interes za veće količine, a često nam se javljaju i potencijalni kupci. Sigurno je da će se još neko vrijeme nastaviti taj trend, ali teško je procijeniti do kada – kaže Cipurić.

Nažalost, nemamo podatke o proizvodnji i prodaji proizvoda pilana za prošlu godinu, a prema podacima iz prethodne dvije koju su nam poslali iz HGK, ukupna je vrijednost proizvodnje 2019. bila 4,7 milijardi kuna (izvoz je iznosio 2,8 milijardi kuna), a 2020. vrijednost je malo pala, prije svega zbog lockdowna i poslije zbog neizvjesnosti. Tako je 2020. vrijednost proizvodnje u Hrvatskoj iznosila 4,5 milijardi kuna, a izvoza 2,7 milijardi kuna. Inače, cijela je drvoprerađivačka industrija u Hrvatskoj te godine pala. Primjerice prerada drva pala je na godišnjoj razini za sedam posto, a proizvodnja namještaja više od 14 posto. Ali zato je lani potražnja eksplodirala.

Amerikanci 'gutaju' sve

Ilustracije radi, kažu neki naši sugovornici, u Njemačkoj su pilanari odlučili povući za njih nesvakidašnji potez. Naime, jedan od uzroka manjka ponude drvne građe bila je i odluka kanadske vlade da se siječe manje drva u toj zemlji (također velikoj izvoznici) zbog ekoloških razloga, a istodobno je američka vlada financirala gradnju kuća svojim građanima. Zbog toga je potražnja iz Amerike toliko narasla da su se cijene udvostručile pa su njemački pilanari, koji su veliki dio proizvodnje izvozili u skandinavske zemlje, odlučili raskinuti ugovore sa Skandinavcima i plasirati proizvode u SAD. Koliko im se taj zaokret isplatio, pokazuje i to što su u raskid ugovora ukalkulirali i penale koje su morali platiti skandinavskim kupcima. U zemlji u kojoj je poslovna etika na mnogo višoj razini nego kod nas pilanari su se odlučili na takav potez, što je najbolji pokazatelj kakve su se promjene dogodile.

Kako kaže jedan naš sugovornik, samo europsko tržište postalo je važan opskrbni lanac za sveukupno globalno tržište drva pokušavajući popuniti sve ključne izvozne niše, poput SAD-a ili tržišta Dalekog istoka. Zbog toga što je u pandemiji smanjena sječa u Njemačkoj i Austriji, a američko tržište pokupovalo je većinu proizvoda njemačkih i austrijskih pilanara, počeli su iz tih zemalja, ali i iz drugih (primjerice Italije), stizati upiti hrvatskim pilanarima o isporuci piljene građe. Ivica Holjevac, direktor IM Commerce pilane Holjevac pokraj Brinja, kaže da im se proizvodnja lani udvostručila i očekuje da će potražnja rasti još nekoliko godina.

Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.

26. travanj 2024 03:41