10. studeni 2021.

COP26: Hrvatski poduzetnici koriste priliku da državu upozore što radi pogrešno

Marijan Nothig

    foto Dražen Lapić

UN-ova klimatska konferencija u Glasgowu COP26 privodi se kraju. Svjetski lideri u posljednjih su tjedan dana skrušeno potpisivali razne zelene inicijative kako bi se spriječilo globalno zagrijavanje više od 1,5 Celzijusev stupanj. Na škotskoj konferenciji na kojoj se, kako se u više navrata naglašavalo, odlučuje o budućnosti čovječanstva, doneseno je nekoliko značajnih odluka kao što je zaustavljanje krčenja šuma i degradacije tla, smanjenje emisija metana za trideset posto do 2030., odustajanje od ugljena. No, ako je civilizacija dosad nešto naučila probijajući se kroz demokraciju i predizbornu slatkorječivost, to bi među ostalim bilo da je političkim liderima najlakše - obećavati.

Netko će sve te odluke morati i provesti, a to znači da će na prvu liniju obrane svijeta od ekokataklizme u konačnici stati - poduzetnici. Iako su svjesni da to za njih znači veliki trošak, hrvatski poduzetnici ne bježe od odgovornosti koju na pleća njihova poslovanja stavljaju sve rigoroznija obvezivanja vlada na održivost. Pa ipak, imaju i oni mnogo za reći, a kada oni 'odozdo' govore o problemima na kojima sve zapinje, ovi 'odozgo' bi ih trebali pažljivo slušati jer provedba sveopćeg ozelenjivanja, kao što smo rekli, ne smije zakazati. 

Smanjenje emisija stakleničkih plinova i zamjenu fosilnih goriva alternativnim izvorima energije u idućim desetljećima direktor čakovečke ljevaonice Ferro-Preis Marijan Nöthig u potpunosti podupire. Smatra kako su odluke koje se donose na COP26 nužne, ali i da Europa u njima ne smije biti usamljena jer u tom slučaju od svega nema nikakve koristi.

–  Podržavam u svakom slučaju takve akcije, ali moramo vidjeti kako će se one kratkoročno i dugoročno reflektirati na poduzetnike – kaže Nöthig navodeći kako se već sada vidi da je zbog njih nastala prilično velika zbrka u Europi koja je što se proizvodnje tiče postala nekonkurentna. To bi moglo ublažiti uvođenje granične prilagodbe emisije ugljika (eng. Carbon Boarder Adjustment Mechanism). Oporezovanje robe proizvedene na drugim kontinentima ili u državama koje nemaju niskougljične politike nalik europskima odlična je ideja, ali na papiru. Operativno ju je teško provesti jer je potrebno dokazivati gdje je što proizvedeno i koliko je emisija na to utrošeno.

Paradoks je i da proizvođači, koje bi se trebalo podupirati na zelenu tranziciju, trenutno mogu jeftinije raditi na ugljen nego na ekološki prihvatljiviji plin.

To se mora politički riješiti – decidirano tvrdi Nöthig dodajući i da se iza nekih obećanja poput onoga o gašenju termoelektrane Plomin ne naziru odgovarajuća zamjenska rješenja, osobito kad se uzme u obzir da s proizvodnju struje u narednim desetljećima treba povećati s obzirom na predviđeni rast potražnje.

Na što još upozoravaju hrvatski poduzetnici pročitajte u aktualnom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.