Korona i biznis
07. ožujak 2020.

Evo što vodeći ‘igrači‘ hrvatskog tržišta kapitala kažu u što uložiti 

U posljednje vrijeme situacija na tržištima kapitala je iznimno loša. Cijene dionica padaju zbog utjecaja koronavirusa, odnosno panike koja je nastala. Donosimo izjave poznatih 'igrača' domaćeg tržišta kapitala o ulaganjima u dionice do sada i u sadašnjim okolnosima na tržištu. 

MILAN HORVAT, FIMA Plus

image
Milan Horvat
foto Dražen Lapić

- Onaj tko je prije dvadeset ili trideset godina uložio u Microsoft, Amazon ili Apple je danas bogat čovjek jer to su tvrtke koje su na tržište donijele novi poslovni model. Na isti način kao posljedica digitalizacije financijske industrije nastaju kriptovalute i digitalna imovina kojima se trguje na kriptotržištima, stoga smatram da je poželjno da potencijalni investitori što prije uđu u taj svijet. Ne postoji univerzalno pravilo što je dobro, a što loše kada su investicije u pitanju. Što se tiče Hrvatske, savjetujemo sigurnu i stabilnu opciju, odnosno, ako je, primjerice, riječ o iznosu od stotinjak tisuća kuna da se 40 do 60 posto ušteđevine čuva u gotovini, da se tridesetak posto uloži u stabilne investicijske fondove, a za dvadesetak posto imovine preporučam kreiranje portfeljnog ulaganja u dogovoru s profesionalcem. Za preostalih desetak posto potencijalnim investitorima preporučio bih da počnu istraživati na kriptotržištu.

 

MIROSLAV JELIČIĆ PURKO, investitor

image
foto

- Turizam je još uvijek dosta jak i dio nekretnina u strogom centru grada može imati vrlo visoke prinose od najma. Cijene nekretnina u centru Dubrovnika, Splita, Zadra, Šibenika ili Zagreba jako su porasle, a očekuje se da će rasti i dalje. Stoga smatram da je isplativo ulagati u nekretnine u gradskim središtima, ali i u manjim mjestima na Jadranu, za koje smatram da će im se vrijednost održati

 

DAMIR BIĆANIĆ, Funderbeam:

image
Damir Bičanić
foto Ratko Mavar

- Za male investitore ne bih preporučio masovno ulaganje u startupove, nego bih prednost dao kupnji udjela manjih poduzeća koja imaju potencijal rasta i koja su već profitabilna, a nalaze se na Funderbeamu. Zasad na cijene udjela poduzeća koja se prodaju na Funderbeamu nije utjecala panika izazvana koronavirusom. 

 

MARIN HREŠIĆ, PBZ Invest

image
foto

- Kod svakog ulaganja najvažnije je da ulagatelj zna što hoće i koliko je rizika spreman prihvatiti da bi ostvario određeni prinos. Najbolje je ulaganje ono koje ostvari najbolji prinos uz najmanji rizik, a to mogu omogućiti investicijski fondovi. Pogodni su i za male ulagače jer se putem njih postiže diverzifikacija budući da je kupnjom udjela moguće uložiti u mnogo financijskih instrumenata 

 

VLATKO KESEGIĆ, investicijski savjetnik u Fima Vrijednosnicama

– Ako potencijalni investitor razmišlja o odabiru investicijskog fonda trebao bi uzeti u obzir ne samo prinos fonda nego i vrijednost njegove imovine jer nekad stabilan fond koji je ostvario manje prinose ima veliku imovinu koja kontinuirano raste.

DANIJEL DELAČ, član Uprave InterCapitala

- iako je obujam trgovanja malih investitora zadnjih godina dosta opao nakon financijske krize 2008. godine, tko god je u zadnjih desetak godina ulagao u prvoklasne 'prime' dionice, tzv. blue chip dionice u Hrvatskoj i Sloveniji, iznimno je dobro zaradio, mnogo bolje nego na, primjerice, oročenju ili nekretninama. Osim o prinosu, treba voditi računa i o vremenskom horizontu za ulaganja i toleranciji raznih aspekta rizika. Iako je teško predvidjeti koliko dugo će se zadržati trenutačni pad cijena dionica, povijest je pokazala da se ulaganje u kvalitetne dionice dugoročno isplati, jer je do prije nekoliko dana trajalo desetogodišnje razdoblje rasta cijena na globalnoj razini, što je bilo najdulje razdoblje rasta ikada.

DINO DURRIGL, analitičar InterCapitala

– Kada bi se pratilo kretanje 'prime' dionica sve do posljednjih događaja na burzama, prema našim izračunima, može se uočiti da ako je netko 1. siječnja 2008. uložio u te dionice, za 12 godina imao je 40-ak posto više novca na računu. A to se odnosi na 'total return' izračun, odnosno na promjenu cijene dionice i akumuliranu dividendu. Navedeni prinosi nisu nužno adekvatni za rizik hrvatskog tržišta kapitala, ukazuju na činjenicu da su 'prime' dionice u navedenom razdoblju ipak bile atraktivna prilika za investiranje.