20. travanj 2020.

Grubišić: Kriza se može ublažiti neplaćanjem poreza, čime dvadesetak milijardi kuna ostaje gospodarstvu

Andrej Grubišić   

Za komentar aktualne situacije na hrvatskom financijskom tržištu, mjere HNB-a kojima je stabiliziran tečaj kune i procjene što bi se dalje moglo događati upitali smo Andreja Grubišića, ekonomskog konzultatna i suvlasnika tvrtke Grubišić i partneri. Iako zagovaratelj slobodnog tržišta, Grubišić smatra da su danas HNB-ove intervencije nužne jer je hrvatsko gospodarstvo o njima postalo ovisno i bez njih bi nastupili veliki lomovi, odnosno uslijedila bi propast brojnih poduzeća.

Grubišić komentira guvernerove riječi, koje je izgovorio u intevjuu za Lider, gdje poziva tržišne špekulante da se u ovoj krizi ponašaju razborito. Za njih je razborito ponašanje upravo ono koje ide ka ostvarenju profita, ističe Grubišić. Dapače, želja špekulanata da na tečajnim razlikama ostvare svoj ekonomski interes sasvim je legitimno ponašanje, jer, iako riječ špekulacija ima često negativan prizvuk, pod njom se podrazumijeva kupnja financijske imovine s ciljem ostvarivanja profita njezinom prodajom, a to je legitiman posao kojim se bave banke, mjenjači i razni drugi pravni subjekti, smatra Grubišić.

- Da HNB nije iz deviznih rezervi intervenirao i u sustav ubacio 2,2 milijarde eura kuna bi jako pala. Iako sam zagovaratelj slobodnog tržišta i nisam pobornik intervencija, nakon trideset godina ovakve prakse kreirana je situacija u kojoj više nije moguće postupati drugačije. Jer da se s intervencijama sada prestane polomila bi se kičma polovici gospodarstva, odnosno propali bi brojni biznisi. Stvoren je ovisnik i sada se s ovom praksom ne može stati, jer to bi bilo kao da narkomanu naglo oduzmete iglu, njemu se život slijedećih godinu dana pretvara u pakao - slikovit je Grubišić.

Ovaj analitičar i ekonomski konzultant naglašava da je sada situacija u kojoj se od dva zla mora birati ono manje i dodaje da HNB treba osigurati dovoljnu količinu novca u opticaju jer to se ne može prepustiti privatnom sektoru, budući da je u ingerenciji države, a ne slobodnog tržišta.

Na pitanje kako procjenjuje daljnji razvoj situacije i što se može ubuduće očekivati, Grubišić odgovara da je potražnja za devizama zbog obveza u devizama ostala, jer kredit koji je vezan uz euro ostaje to i dalje neovisno radi li hrvatsko gospodarstvo u smanjenom obujumu. To znači da potražnja za devizama neće pasti srazmjerno smanjenju gospodarske aktivnosti i priljevu deviza. Samim time njihova ponuda će biti manja, potražnja će ostati, a to će dovesti do daljnjih pritisaka na tečaj kune.

- Smatram da bi se ova kriza mogla ublažiti na način da se sve pravne i fizičke osobe oslobode plaćanja svih poreza na period od dva mjeseca. To bi omogućilo da dvadesetak milijardi kuna ostane u novčanom toku biznisa, a poduzetnici bi samostalno odlučili što bi s tim novcem učinili, odnosno trošili bi ga sukladno vlastitim potrebama. Na taj način izbjegli bi smo negativni državni intervencionizam u kojem bi država, umjesto gospodarstvenika, odlučivala što će s tim novcem činiti. To nije diskriminatorno, a nije ni mješanje države u biznis i slobodno tržište -  zaključuje Grubišić.