09. listopad 2019.

HNB snizio očekivanja gospodarskog rasta na tri posto

Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici razmotrio recentna gospodarska i novčana kretanja, kao i izvješće o stanju u bankovnom sustavu za drugo tromjesečje ove godine; usvojio je Projekciju monetarne politike za razdoblje od 2019. do 2022. te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

Prema dostupnim mjesečnim pokazateljima tijekom trećeg tromjesečja 2019. ubrzao se rast BDP-a. Pritom se industrijska proizvodnja blago povećala (za 0,2%), a realni promet u trgovini na malo smanjio (za 0,2%) u odnosu na prethodno tromjesečje. Rast zaposlenosti usporio se, dok je broj nezaposlenih stagnirao u odnosu na drugo tromjesečje. Plaće su nastavile rasti sličnim intenzitetom kao u prethodnom tromjesečju.

Usporavanju godišnje stope rasta potrošačkih cijena s 1,1% u srpnju na 0,8% u kolovozu najviše je pridonijelo smanjenje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda, poglavito odjeće i obuće, prerađenih prehrambenih proizvoda i energije. Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance u drugom se tromjesečju pogoršao zbog zamjetnog rasta manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. Već visoka kunska likvidnost domaćih kreditnih institucija nastavila se povećavati tijekom rujna, podržavajući i dalje povoljna kretanja uvjeta financiranja domaćih sektora.

Ukupni plasmani ostvarili su rast od 3,7% na godišnjoj razini, pri čemu su plasmani nefinancijskim poduzećima zbog više jednokratnih učinaka tijekom proteklih godinu dana zabilježili pad od 1,9%, dok su plasmani stanovništvu u istom razdoblju porasli za 7,0%. Dug opće države bio je na kraju lipnja ove godine iznad razine koja je zabilježena krajem 2018. ponajprije zbog pretfinanciranja obveza po inozemnim vrijednosnim papirima koji dospijevaju u drugom dijelu godine.

Prema najnovijim kretanjima u projekcijama HNB-a neznatno je snižena ocjena realnoga gospodarskog rasta za 2019. godinu – na 3,0% s 3,1% – dok se u strukturi rasta očekuje snažniji rast domaće, a slabiji inozemne potražnje. Godišnja stopa inflacije u idućim bi mjesecima mogla fluktuirati oko 1,0%, a ocjena prosječne godišnje stope inflacije iznosi 0,9% u 2019., što je povećanje projekcije za 0,2 postotna boda. Usporavanje rasta nekih važnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera moglo bi nepovoljno djelovati i na buduća gospodarska kretanja. U takvim će uvjetima monetarna politika zadržati ekspanzivan karakter održavajući pritom stabilnost nominalnog tečaja kune prema euru.

Ukupna izloženost sistemskim rizicima tijekom prve polovine 2019. ostala je nepromijenjena, na umjereno visokoj razini, a financijski sustav stabilan. Kod financijskog sektora nastavljen je trend povoljnih kretanja zbog poboljšanja kvalitete aktive, porasta solventnosti i smanjenja ovisnosti o inozemnom financiranju. Trenutačno povoljni uvjeti financiranja olakšavaju podmirivanje dugova sektora kućanstava i poduzeća, no produženo razdoblje niskih kamatnih stopa moglo bi dovesti do podcjenjivanja rizika i povećanja ranjivosti.

Na ovoj se sjednici Savjeta HNB suglasio s imenovanjem Marijana Kantolića za predsjednika uprave Samoborske banke d.d., Samobor. Usto, Hrvatska narodna banka dala je odobrenje da se Raiffeisen usluge d.d. pripoje kreditnoj instituciji Raiffeisenbank Austria d.d.