28. kolovoz 2020.

HUP: Mjere za pomoć gospodarstvu moraju se nastaviti! HGK: Unutar EU prosjeka smo!

Pad BDP-a za 15,1 posto pokazao je da gospodarstvo ne može izdržati još jedan 'lockdown', ističu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) te dodaju da će, uz očuvanje radnih mjesta, najvažnije biti osigurati sredstva i likvidnost za one koji su krizom najviše pogođeni. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovine 2014. godine.

- Danas objavljeni podaci o drastičnom padu BDP-a ukazuju na dubinu krize, a pritom je važno imati na umu da bi bez Vladinih potpora za očuvanje radnih mjesta i drugih mjera pomoći države gospodarstvu, taj pad bio i znatno izraženiji - navodi HUP u svom priopćenju objavljenom u petak. Dodaje kako ohrabruje činjenica da su određeni segmenti gospodarstva, poput građevine i sektora informacija i komunikacija i u ovom turbulentnom razdoblju zabilježili rast aktivnosti. Pad aktivnosti, međutim, zabilježile su trgovina i  ugostiteljstvo, kao i prerađivačka i ostale industrije koje značajno sudjeluju u strukturi hrvatskoj BDP-a. 

Nije ohrabrujuće ni to, ističu, da je trgovina nastavila padati i u srpnju nakon što je u prvih šest mjeseci promet od trgovine na malo realno pao za više od 6 posto. Napominju iz HUP-a da je pozitivno što su rezultati turističkog sektora u srpnju i kolovozu bolji nego što je to ranije bilo očekivano. Iako će vjerojatno pad u turizmu biti manji od prvotnih očekivanja, posljedice pandemijske krize nisu ni izbliza riješene, dapače, produbljivat će se. Vidljiviji rast gospodarstva teško je za očekivati i u nastavku ove godine kao i u prvoj polovini 2021., ocjenjuju u HUP-u.

Mjere treba donijeti što prije

- Neophodno je da Vlada nastavi s mjerama pomoći gospodarstvu, kako bi se sačuvala radna mjesta, osigurala likvidnost u gospodarstvu te potaknula potrošnja i investicije. Smatramo da bi mjere trebalo donijeti što prije kako bi poslodavci na vrijeme donijeli nove odluke i znali na što mogu računati. Očekujemo da nove mjere budu jasno predstavljene te da prioritet kao i do sada bude očuvanje radnih mjesta. Današnji podaci pokazali su da  gospodarstvo ne može izdržati još jedan lockdown” - izjavio je glavni direktor HUP-a Damir Zorić.

Uz očuvanje radnih mjesta, u HUP-u smatraju da će najvažnije biti osigurati sredstva i likvidnost za one koji su krizom najviše pogođeni te pružiti novčanu naknadu za sve gubitke u poslovanju onima kojima je obustavljeno poslovanje iz epidemioloških razloga (kao što su npr. sada teretane i sportski tj. fitness centri). U HUP-u inzistiraju i da se država odredi prema tzv. višoj sili, koja zasad nije proglašena nego se govori o izvanrednim okolnostima. Ako je posrijedi viša sila, onda bi se odnosne odredbe Zakona o obveznim odnosima trebale suspendirati, a u izvanrednoj situaciji stvari se uređuju sukladno procjenama stanja, napominju. 

Kažu i da bi mjerodavna državna vlast trebala jasno komunicirati i obećati poslodavcima da bez izrazitog pogoršanja pandemijske krize neće biti nikakve obustave rada, ali također i propisati jasne epidemiološke mjere s kojima bi poslodavci bili sigurni da uz njih mogu nastaviti s radom.  Apeliranje neće polučiti željeni uspjeh bez donošenja obvezujućih mjera od strane Vlade ili nadležnih ministarstava. 

Ovo si više ne možemo priuštiti

- Poslodavcima je prihvatljivije prilagoditi se strožim epidemiološkim mjerama nego ići u potpuno zatvaranje poslovanja. Bez rada ili sa stalnim smanjivanjem radne aktivnosti gubimo više nego trenutno možemo podnijeti. S obzirom da je dobar dio gospodarskih aktivnosti gotovo dvije trećine vremena tijekom drugog tromjesečja bio ili potpuno obustavljen ili uvelike ograničen drastičan pad BDP-a je očekivan, a to si više ne možemo priuštiti - zaključuje se u priopćenju HUP-a.

Iako su Vladine mjere i isplate minimalnih plaća u znatnoj mjeri održale razinu zaposlenosti, pad aktivnosti i potražnje očekivano je utjecao na izraženiji pad BDP-a, izjavio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović u osvrtu na podatak o padu hrvatskog BDP-a za 15,1 posto.

- Trebamo uzeti u obzir da je dobar dio drugog kvartala bio pod utjecajem 'lockdowna', jer je popuštanje mjera krenulo krajem travnja i početkom svibnja. Iako su Vladine mjere i isplate minimalnih plaća u znatnoj mjeri održale razinu zaposlenosti, pad aktivnosti i ukupne domaće i inozemne potražnje očekivano je utjecao na izraženiji pad na godišnjoj razini - kazao je Burilović. 

Nismo drugačiji od okruženja

HGK u priopćenju navodi i kako je pad domaće potražnje iznosio 10 posto, a inozemne 40,6 posto. Promatrano po strukturi, najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a među komponentama domaće potražnje imao je pad osobne potrošnje od 14 posto, ali je zabilježen i znatan pad vrijednosti bruto investicija, za 14,7 posto, tako da je blagi rast zabilježen samo kod potrošnje države, za 0,7 posto. 

S druge strane, realna vrijednost robnog izvoza smanjena je za 10,9 posto, a realna vrijednost izvoza usluga, među kojima se najveći dio odnosi na turizam, za čak 67,4 posto, s obzirom da je broj ostvarenih noćenja stranih turista u drugom tromjesečju bio čak 82 posto manji nego u istom kvartalu 2019. godine. Neznatan rast u prvom kvartalu i snažan pad u drugom, doveli su u prvoj polovini godine do ukupnog pada BDP-a od znatnih 7,8 posto, navode iz HGK. 

Po takvim kretanjima, kažu, Hrvatska se nije bitnije razlikovala od globalnog okruženja. Prema zasad dostupnim podacima Eurostata za 20 članica EU, u svima je došlo do osjetnijeg pada BDP-a, tako da je BDP na razini cijele EU27 u drugom kvartalu na godišnjoj razini smanjen za čak 14,1 posto. 

Najveći pad, od 22,1 posto, pritom je zabilježen u Španjolskoj, a tek nešto manje stope pada u Francuskoj i Italiji, dok je BDP Njemačke smanjen za 11,7 posto. Snažan pad zabilježen je kod sva četiri najveća gospodarstva EU, a isto se može reći i za SAD, čiji je BDP u drugom kvartalu pao za 9,5 posto na godišnjoj razini. 

Kada se govori o EU također se mora napomenuti da je određeni utjecaj na BDP imao i Brexit, odnosno smanjivanje robne razmjene s Ujedinjenim Kraljevstvom koje je prije istupanja bilo najveći vanjskotrgovinski partner EU27 nakon SAD-a, napominju iz HGK u priopćenju.