16. lipanj 2021.

Inflacija i globalno poskupljenje sirovina prelili se na postupke javne nabave

Kada u nekoj industriji dođe do većeg poremećaja cijena sirovina, povećanje se u pravilu prelijeva u cijenu proizvoda. Kada dvije tvrtke sklapaju ugovor, postoji zaštitna klauzula koja omoguće korekciju vrijednosti ugovora.

Međutim, kada se inflacija i globalno poskupljenje sirovina preliju na postupke javne nabave, situacija postaje kompliciranija. Ponuditelji su trenutno na sto muka jer ne mogu drastična globalna povećanja cijene materijala uvrstiti u već postojeće ugovore koje su sklopili s naručiteljima, a kad bi u ponude na novim natječajima uvrstili današnje cijene, bili bi apsolutno nekonkurentni.

Stoga se među poduzetnicima koji surađuju s državom, lokalnom zajednicom ili rade na europskim projektima, javlja određeni bunt jer rizik povećanja cijena ne žele snositi sami. Smatraju da Vlada, u suradnji s poduzetnicima, treba donijeti političku odluku o ravnomjerno raspoređenom riziku. Naime, Zakon o javnoj nabavi predviđa situacije u kojima se cijene mogu korigirati i to se zove 'klizna skala'. Problem je što naručitelji u svojoj dokumentaciji tu mogućnost zaobilaze i onda su, kada na vrata pokuca inflacija, svi u problemu.

Zato su građevinski poduzetnici, odnosno izvođači radova pokrenuli novu inicijativu udruživanja kod aglomeracija, kako bi zaštitili svoja prava i interese. A glavni cilj je da naručitelji u svoje ugovore uvrste anekse koji će sadržavati indeksaciju cijena.

U trenutnoj situaciji poduzetnicima je isplativije raskinuti postojeće ugovore nego snositi sav teret poskupljenja. Penalizaciju će platiti deset posto cijene, a razliku u cijeni materijala, primjerice, 40 posto pa je računica prilično jasna.

Za državu kao i ni za svakog drugog naručitelja takve situacije sigurno nisu u interesu jer, osim neizvršenja ugovora i dogovorenog posla, rastu i troškovi raskida i ponovnog raspisivanja natječaja, a svu razliku plaćaju porezni obveznici. Ponuditelji sve to vrlo dobro znaju pa u ovakvoj situaciji sve češće jednostavno samo obavijeste naručitelje da su im se cijene promijenile, bez obzira na ugovor pa naručitelji kroz razne maštovite anekse nastoje spasiti situaciju. Ili pak ponude pišu na vrlo kratak rok, a u nekim slučajevima one vrijede samo jedan dan. Drugim riječima, ponuđač iznese jednu cijenu danas, ali ne garantira da će ista vrijediti sutra.

U svakom slučaju, s obzirom na sve moguće posljedice inflacije, poduzetnici smatraju da bi u ovakvim trenucima naručitelji trebali pokazati veću fleksibilnost i da bi se poslovi možda mogli realizirati kroz drukčiju izvedbu. Jer ukoliko će teret rasta cijena snositi samo poduzetnici, pitanje je do kad će cijenu inflacije moći pokrivati iz vlastitog kapitala. Bit će prisiljeni preliti rast cijena u svoje ponude, a u tom slučaju moguće je da će stati investicije jer naručitelji to neće moći platiti.

Više o posljedicama inflacije na postupke javne nabave i iskustvima poduzetnika i naručitelja pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

---

---