04. svibanj 2020.

Infografika: Na svjetski dan slobode medija cenzura i dalje aktivna

Na svjetski dan slobode medija cenzura se dogodila i na HRT-u, što mnogima nije previše čudno iako je zabrinjavajuće. U emisiji Nedjeljom u dva, gostovao je Marko Vučetić, nezavisni saborski zastupnik i profesor filozofije na Sveučilištu u Zadru, koji je u jednom trenutku otkrio da je na njegovom mjestu trebala biti novinarka Maja Sever, ali Stankoviću to nije bilo dopušteno, što je on komentirao kao svoj profesionalni poraz ali i poraz kuće u kojoj radi.

Što se cenzure tiče, Vučetić je rekao da cenzura nije najgore što se može dogoditi.

- Najgora je senzura. To je unošenje besmislenog sadržaja. Kad imate nekoga tko vam cenzurira sadržaj, ili će vam zabraniti da objavite tekst ili prilog, ili će od 15 rečenica pet prekrižiti, ali ovih deset koje se objave su vaše rečenice koje ste napisali. S druge strane, u senzuri, odnosno propagandi, ništa nije istinito, ništa ne odgovara sadržaju koji ste napisali. Mi smo krenuli putem propagande - obrazložio je Vučetić.

Vučetić je u pravu. Danas medijima, posebno onima koji rade u online sferi dominiraju lažne vijesti, clickbait naslovi i potpuno nebitan sadržaj koji polako zasjenjuje veće dobro koje slobodno novinarstvo pruža. Tekstovi o starletama, Instagram zvijezdama i slične nazovimo ih gluposti svakodnevno zagušuju medijski prostor, a takvih tekstova se ne libe oni koji bi po svoj prilici trebali biti ozbiljan medij.

U neku ruku i to je sloboda tiska, ali želimo li zaista takvu slobodu?

Oni novinari koji se bave nešto ozbiljnijim poslom od praćenja Instagrama znaju kako novinarstvo nije posao bez rizika. Bilo je primjera i u Hrvatskoj kada su novinari napadnuti ili ozlijeđeni, a takvih je primjera bilo i unazad par mjeseci.

Izvještaj Reportera bez granica o slobodi tiska u 180 zemalja pokazuje da se u 75 posto njih sloboda medija opisuje kao problematična, a u toj skupini zemalja našla se i Hrvatska. 

Iako ove negativne sile najčešće dolaze u obliku cenzure i zastrašivanja, novinarstvo može biti rizična profesija u nekim od restriktivnijih zemalja. Jedan primjer je Meksiko, gdje je gotovo 60 novinara ubijeno kao izravni rezultat njihovog izvještavanja u posljednjem desetljeću.

Koje su se zemlje istakle u ovogodišnjem izdanju ljestvice slobode tiska?

Norveška: Nordijske zemlje su na vrhu ljestvice Indeksa slobode tiska, a Norveška zauzima prvu poziciju. Unatoč vrlo slobodnom medijskom okruženju, vlada je nedavno ovlastila povjerenstvo da provede sveobuhvatni pregled uvjeta za slobodu govora. Članovi će razmotriti mjere za promicanje najšireg mogućeg sudjelovanja u javnoj raspravi i načine za sprečavanje širenja lažnih vijesti i govora mržnje.

Malezija: Nova vlada započela je razdoblje manje restriktivnosti u Maleziji 2018. Novinari i mediji koji su bili na crnoj listi uspjeli su nastaviti s radom, a ukinuti su zakoni o lažnim vijestima koji su smatrani problematičnim. Kao rezultat toga, indeks Malezije je poboljšan za 15 bodova u posljednje dvije godine. To je u oštroj suprotnosti sa susjedom Singapurom koji je na 158. mjestu od 180 zemalja.

--- 

Etiopija: Kad je Abiy Ahmed Ali u 2018. godini preuzeo vlast u drugoj najmnogoljudnijoj zemlji u Africi, njegova vlada obnovila je pristup na više od 200 vijesti i blogova koji su prethodno bili blokirani. Također, mnogi privedeni novinari i blogeri pušteni su na slobodu. Zbog toga je Etiopija skočila jedanaest mjesta, na 99. mjesto, u indeksu slobode tiska 2020. godine.

Bliski Istok: Iako se situacija u ovoj regiji pomalo počela stabilizirati, ograničenja i dalje postoje - čak i u relativno sigurnim i stabilnim zemljama. I Saudijska Arabija, koja je na 170. mjestu, i Egipat na 166. mjestu posljednjih su godina zatvorili brojne novinare.

Kina: Kina sjedi na dnu popisa - na 176. mjestu. Više od 100 novinara i blogera trenutačno je u pritvoru dok zemlja drži čvrstu ruku nad novinarima - posebno kad se COVID-19 počeo širiti. Početkom ove godine kineska vlada protjerala je desetak novinara koji su predstavljali američke publikacije.

Ključna godina

Dok se svijet suočava sa smrtonosnom pandemijom, globalnim ekonomskim zastojem i ključnom izbornom godinom, mediji bi se mogli naći u središtu pozornosti više nego prethodnih godina, a kako će priče o 2020. utjecati na našu kolektivnu budućnost i kako će režimi odlučiti tretirati novinare u ovom atipičnom razdoblju, puno će nam reći o slobodi tiska koja nas očekuje u budućnosti.