29. svibanj 2020.

Jesmo li postali hipohondri? Hrvatska misli na zdravlje, Europa na ljubav, a svijet na novac

Prema statističkim pokazateljima hrvatska ekonomija na početku najžešće blokade padala je kao i cijela Europska unija. No, percepcija prioriteta i problema u to je vrijeme u Hrvatskoj bila okrenuta gotovo isključivo zdravlju u kontekstu epidemije. Hoće li to biti i glavna tema na kojoj će se dobiti i izgubiti izbori?

Hrvatska je prema uzoru na Marquezovu 'Ljubav u doba kolere', dobila izbore u doba korone. Upravo će epidemija biti jedan od ključnih faktora u borbi za glasove. To se najbolje zrcali u velikom globalnom istraživanju International Certification Associationa (ICERTIAS-a) sa sjedištem u Zürichu. Odgovorima na sedam postavljenih pitanja više od 84 tisuće ispitanika diljem svijeta otkrilo je novi način života, te kako današnja dnevna rutina i epidemiološka pravila mijenjaju percepciju i prioritete.

Što nam je danas najbitnije? Hrvatski prioriteti znatno se razlikuju od svjetskih, europskih, pa i onih tranzicijske Europe, koje smo usporedili. Hrvatska je prema 1200 odgovora zaokupljena zdravljem. To je, naime, prva asocijacija koja je ispitanicima pala na pamet. Istovremeno Europa najviše misli o ljubavi, a svijet o novcu. Čak četiri od sedam hrvatskih odgovora u prvi plan stavlja zdravlje (bolest), što je uvjerljivo najveća doza svojevrsne globalne hipohondrije.

--- Opsjednutost zdravljem dodatno dobiva na značaju upravo zbog predizbornog trenutka. Od izbora do izbora uzalud priželjkujemo da se politička bitka skrene od ustaša i partizana prema stranačkim programima s promišljanjem digitalnog doba i suvremenim zahvatima u skup i trom državni aparat. Ovog puta ipak se čini da smo došli na pola puta između ideološke prošlosti i egzistencijalne budućnosti. U prvi plan sad dolazi - zdravstvena sadašnjost.

SDP je u prvoj fazi 'držao štangu' HDZ-ovim mjerama, ali je tražio raniji lockdown. Imao je i niz prijedloga, ali ih nije uspijevao nametnuti ni javnosti, a kamoli Saboru. Vjerojatno će svoju šansu morati potražiti u kritiziranju novih mjera, a posebno uspije li se probiti do birača sa svojim rješenjima.

A gdje je prostor za ostale političke opcije? Preostaje logika kritiziranja lockdowna zbog prevelikih negativnih posljedica na biznis, potrošnju i, konačno, standard građana. Ta je pak pozicija bliska neoliberalima s pozivanjem na švedski model borbe protiv epidemije. Švedska je izbjegla potpunu karantenu i zatvaranje biznisa, i nastoji postići kolektivni imunitet, kojim bi se izbjegao drugi val epidemije. No, ispravnost te teze švedskih epidemiologa moći će se testirati tek u budućnosti. A zasad, Hrvatska bi prema švedskom modelu - uz švedsku disciplinu i statistiku - imala šest puta više oboljelih (13.773 umjesto 2244) i 16 puta više preminulih (1643 umjesto sto).

No, najprije su pred vratima parlamentarni izbori, ali i hrvatska opsjednutost zdravljem. Kako to komentira psihologinja Tanja Pureta iz konzultantske tvrtke Ramiro?

- Riječ zdravlje se u prvom redu odnosi na sprečavanje zaraze, a ne na aktivnu brigu o zdravlju. Cjelovito promišljanje o zdravlju bi bilo najispravnije, ali nije bilo tako komunicirano u vrijeme krize, pa zato odgovor zdravlje treba promatrati u tom ograničenom aspektu.

Pa, ako 'zdravlje' iz ICERTIAS-ove ankete ima jednokratan doseg, političari će već sad trebati pogoditi čarobnu riječ koja će im 5. srpnja otvoriti saborska vrata. Jesu li to možda gospodarstvo ili biznis? Teško. Ljudi u Europi i svijetu i usred epidemije najviše su se veselili poslu, dok ta kategorija Hrvate ni u vrijeme najžešćeg lockdowna uopće nije veselila. I, što političarima preostaje osim ustaša i partizana?

Kompletnu analizu posljedica lockdowna u Hrvatskoj i EU s detaljnim statističkim usporedbama donosimo u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.