28. listopad 2019.

Kačer o novim zakonskim rješenjima: Sporovi ‘beznačajni za gospodarstvo‘ sele na općinske sudove

Poduzetnici koji vode spor zbog, primjerice, naplate naknada za opskrbu vodom, plinom, strujom, parkiranje, za regresne zahtjeve iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja i sličnih iz nadležnosti trgovačkih sudova prelaze na općinske. Što će se time točno dobiti, nikomu nije jasno

Od 28. lipnja ove godine na snazi je potpuno novi Zakon o zemljišnim knjigama, a od 1. rujna velika novela Zakona o parničnom postupku. Za oba projekta nositelj stručnog dijela posla bilo je Ministarstvo pravosuđa – radne skupine djelovale su na istome mjestu gotovo istodobno, nikakva tajna nije postojala, a ipak, na kraju djeluje kao da te dvije promjene ne sadržavaju ni minimum koordiniranosti, kao da nisu djela istog ministarstva, projekti iste vlade, zakoni istog zakonodavca.

Možda se takve nelogičnosti ne bi događale kada bi se rasprave o važnim zakonskim prijedlozima kvalitetno provodile i svi mi za njih bili zainteresirani. Na kraju, tijek nastanka zakona je otvoren. Zna se, primjerice, da je osnovana radna skupna za rad na noveli Zakona o parničnom postupku, javno su dostupna imena članova te skupine, a na zahtjev pojedinca, ili još bolje odgovarajuće komore i sličnih tijela, može se doznati podatak koje su glavne smjernice promjena. Postoji i hodogram rada koji unaprijed upoznaje s onim zakonskim projektima koji će prema redovitoj proceduri doći na red sljedeće godine… Takve bi informacije poduzetnici mogli (morali) dobiti od stručnih službi svojih komora jer ih se mnoge zakonske promjene itekako tiču.

Jedni drumom, drugi šumom

Najveća promjena u Zakonu o parničnom postupku jest to što više ne postoje dvije revizije (najvažniji i najčešći izvanredni pravni lijek), već samo jedna, a postupak umjesto jedne integralne faze sada ima dvije – jedna je ispitivanje dopuštenosti (pojednostavnjeno, ako je riječ o važnom pravnom pitanju), a druga je (ako je jedno vijeće odlučilo da je revizija dopuštena) odluka drugog vijeća o tome je li pravni lijek osnovan ili nije. Koliko je to važan pravni lijek potvrđuje i podatak da se godišnje radi(lo) o oko šest tisuća takvih predmeta.

Unatoč tomu, Zakon o zemljišnim knjigama, koji je prihvaćen manje od mjesec dana ranije od Zakona o parničnom postupku, dakle na istom zasjedanju, kod svoje možda najveće promjene rabi pojam novog instituta 'zabilježbe izvanrednog pravnog lijeka' koji ničim, pa ni nazivom, ne odgovara novinama iz Zakona o parničnom postupku koje se odnose baš na izvanredni pravni lijek, i to ne bilo koji, nego upravo reviziju. Ako i nije bitno što zakoni nisu, primjerice, prihvaćeni istog dana ili što nisu stupili na snagu istog dana, zašto se o tome nije vodilo računa, nikomu (koliko čujemo, čak ni članovima radnih skupina) nije baš jasno.

Premetanje sporova

Sada i dva velika upozorenja svima, osobito poduzetnicima, odnosno pravnim osobama. Prvo (ali ipak manje bitno), svi sporovi (bez obzira na ostale kriterije) vezani uz naplatu naknada za opskrbu pitkom vodom, plinom, toplinskom i električnom energijom, za održavanje čistoće, onih iz pretplatničkog ugovora javnih komunikacijskih usluga, za korištenje općekorisnih funkcija šuma, pristojbe HRT-a, naknada za parkiranje i regresnih zahtjeva iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja prelaze iz nadležnosti trgovačkih sudova na one općinske, a kao obrazloženje navodi se 'rasterećenje od sporova koji su beznačajni za gospodarstvo'.

Nije nam baš jasno što se dobilo samo promjenom nadležnosti, dok su brojni sitni sporovi i dalje 'rezervirani' za trgovačke sudove. Čini nam se (iako to danas može izgledati čudno) da netko još ne vidi da će se razmjerno brzo dogoditi situacija u kojoj će postupaka u prvom stupnju na trgovačkim sudovima (slično kao što se sada događa s osnovnim školama zbog nedostatka učenika) biti sve manje, a suci imaju doživotni mandat i ne smije ih se bez njihove suglasnosti premještati. To je problem sa svim, a posebno s trgovačkim sudovima.

Samo elektronički

Drugo, s primjenom na sve postupke koji traju i one koji će se tek pokrenuti uvedena je obvezna elektronička komunikacija u svim parničnim postupcima (a ne samo kod trgovačkih sudova) za, uz ostalo, sve pravne osobe. Čim resorni ministar donese takvu odluku, a to može već sutra, svi poduzetnici – pravne osobe, sa sudom će moći komunicirati jedino elektronički, što otvara i pitanje jednakosti pred zakonom u usporedbi s obrtnicima.

Da ne bude dvojbe, to ne znači slati i primati pismena putem e-maila, već mnogo više. To znači zatražiti i dobiti pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima putem Ministarstva pravosuđa, potpisivanje podnesaka kvalificiranim elektroničkim potpisom i još mnogo toga što će prilično usložniti život poduzetnicima, a ponešto će ih i stajati. Zašto sada ne bi poduzetnici zbog povećane složenosti posla zatražili manji porez, analogno zahtjevima mnogih sindikata za veće plaće prosvjetara?