28. travanj 2021.

Koliko je još bitcoina preostalo za rudarenje i što će biti kad se zadnji ‘iskopa‘

piše: Domagoj Mataić

Bitcoin mnogi nazivaju digitalnim zlatom. Poput zlata, bitcoin se ne može stvoriti proizvoljno, već zahtijeva određenu vrstu rada. Dok zlato mora biti fizički izvađeno iz zemlje, bitcoin mora biti 'izrudaren' računalnim sredstvima.

Obje imovine imaju monetarno obilježje i koriste se za pohranu vrijednosti. Za razliku od zlata za koje se ne može točno utvrditi koliko ga postoji na Zemlji i ostalim planetima, bitcoin ima odredbu, navedenu u svom izvornom kodu da mora imati ograničenu i konačnu ponudu. Iz tog razloga, bit će proizvedeno samo 21 milijun bitcoina.

U vrijeme kad je Satoshi Nakamoto stvorio bitcoin, cjelokupna novčana masa M1 na svijetu iznosila je približno 21 bilijun dolara. Ako bi bitcoin postao rezervnom svjetskom valutom, zamjenjujući cjelokupnu novčanu masu, tada bi jedan bitcoin vrijedio 1 milijun dolara, a jedan satoshi 1 cent. Slučajnost ili namjera, najvjerojatnije nikada nećemo saznati zašto baš broj 21.

Trenutačno je izrudareno oko 18,6 milijuna bitcoina, dok otprilike 2,4 milijuna tek treba biti uvedeno u optjecaj. Budući da su neki pojedinci izgubili svoje privatne ključeve, stvarna količina bitcoina u optjecaju mogla bi zapravo biti milijunima manja. Prema nekim istraživanjima izgubljeno je oko 3,7 milijuna bitcoina.

Protokol bitcoina nagrađuje rudare s određenom količinom ove kriptovalute nakon uspješne provjere bloka. Taj se proces s vremenom prilagođava. Kada je bitcoin prvi put pokrenut, nagrada je bila 50 bitcoina. Godine 2012. prepolovila se na 25 bitcoina. U 2016. godini ponovno se prepolovila na 12,5 bitcoina. Od svibnja 2020., rudari dobivaju 6,25 bitcoina za svaki novi blok, što učinkovito snižava stopu inflacije bitcoina na pola svake četiri godine.

Događaj prepolovljavanja naziva se halving i svake četiri godine (točnije svakih 210.000 blokova) bitcoin zajednica slavi taj značajan dan kao početak novog ciklusa jer povijesno gledano, halving je predstavljao okidač za početak rasta cijene bitcoina. Nagrada će se nastaviti upola smanjivati svake četiri godine dok se ne izrudari zadnji bitcoin. U stvarnosti, zadnji bitcoin vjerojatno će biti izrudaren oko godine 2140. godine.

Skupina pojedinaca koji su najizravnije pogođeni ograničenom ponudom bitcoina su bitcoin rudari. No, postoje dvije vrste nagrada koje rudari dobivaju, dio za svaki potvrđeni blok i transakcijske naknade koje se plaćaju rudarima u zamjenu za njihov rad u obradi i provjeri svake transakcije. Naknade predstavljaju osnovu za određivanje prioriteta transakcije u mreži. Što je veća naknada za transakciju koju plaćate, to će brže vaša transakcija biti uključena u blok. Međutim, nije sigurno hoće li te naknade biti dovoljne visoke da rudarima osiguraju dovoljan prihod.

Studija Sveučilišta Princeton iz 2016. zaključuje da samo naknade za transakcije neće biti dovoljan poticaj te da će oslanjanje samo na transakcijske naknade izazvati 'zabrinjavajuće posljedice' za buduću sigurnost bitcoina.

Iz tog razloga tvorci ethereuma su zauzeli drukčiji pristup. Naime, ethereum nema ograničavajuću ponudu jer slijede teoriju da je najbolji način da se osigura sigurnost blockchaina nagrada za potvrđeni blok. Zajednica koja priznaje samo bitcoin (tzv. bitcoin maksimalisti) kritizira ethereum upravo zbog činjenice da nema fiksnu ponudu, dok ethereum zajednica kritizira bitcoin zbog budućeg oslanjanja samo na transakcijske naknade.

U ovom trenutku, naknade za transakcije čine mali dio prihoda rudara, budući da rudari trenutačno izrudare oko 900 bitcoina dnevno (oko 49 milijuna dolara), a zarade između 60 i 100 bitcoina u transakcijskim naknadama (3,3 do 5,5 milijuna dolara). To znači da naknade za transakcije trenutačno čine samo 6,5 posto prihoda rudara.

Povećanje cijena bitcoina najčešće podrazumijeva povećanje naknada za transakcije jer je potražnja veća. Iako se to može smatrati dobrom viješću za rudare bitcoina, nema jamstva da će prihodi od rudarenja ostati visoki. Nitko ne može proreći budućnost bitcoin tehnologije i kako će funkcionirati u godinama koje dolaze.

Do vremena kada bi se zadnji bitcoin trebao izrudariti treba proći više od 100 godina. Vjerojatno će se blockchaintehnologija značajno promijeniti do tada, no s obzirom da limitirana ponuda bitcoina nosi ogroman značaj i upravo je to glavni razlog zašto je bitcoin toliko vrijedan i zašto mu vrijednost konstantno raste dugoročno gledano. Satoshi je zamislio bitcoin kao totalnu suprotnost fiat valuta, čija se količina može stvarati neograničeno. Jedna od optimističnih teorija je da će rudari biti zadovoljni s visinom naknada kojeće u budućnosti primati, jer ako bitcoin postane rezervna svjetska valuta i sredstvo za očuvanje vrijednosti, velika većina svjetskog stanovništva koristit će bitcoin za slanje i primanje sredstava. Tako sigurnost blockchaina ne bi bila znatno ugrožena, no međutim to je vrlo optimistična teorija.