01. rujan 2021.

Lažni biznismeni: Kako prepoznati prevaranta

Na adresu vaše tvrtke stigla je fantastična poslovna ponuda. Već samim tim što je nerealno dobra miriše na prijevaru, ali to još nije razlog da je ‘a priori‘ odbacite. Možda je ponuda stvarna. A možda ipak i nije... Da ne biste gubili vrijeme uzalud, posegnite za svim mogućim dostupnim načinima provjere potencijalnog partnera, od pretraživanja njegove mrežne stranice i provjere njegovih pokazatelja likvidnosti, solventnosti, aktivnosti i rentabilnosti pa sve do prosjeka plaća njegovih zaposlenika

Miki je dugogodišnji poduzetnik čija tvrtka polovinu svoje proizvodnje izvozi. Zbog osjetljive priče koju nam je ispričao odlučili smo prešutjeti njegovo pravo ime i ime tvrtke jer postoji opasnost da i njega, a i Lider netko tuži s obzirom na to da se prijevara koja je ostala na pokušaju ne može dokazati. A taj netko može biti čak i ambasador jedne siromašne zemlje iz trećeg svijeta, jer se glas s druge strane žice i putem mailova predstavio kao on.

Miki nikad nije poslovao s tom zemljom. Ponudili su mu izvoz njegovih proizvoda čiji su krajnji kupci trebale biti tamošnje državne i javne ustanove. Sve je izgledalo idealno.

– Prihvatili su bez ikakvih pregovora cijene koje smo imali. Nije bio problem čak ni avansno plaćanje, a u razgovoru s ambasadorom osjetio sam neku toplinu. Imao sam osjećaj da razgovaram s gospodinom staroga kova vrlo ugodna glasa, dobrodušnim – priča Miki.

Koliko je sve izgledalo uvjerljivo pokazuje i to što je korespodencija trajala oko šest mjeseci, što je trebalo uvjeriti Mikija da je riječ o ozbiljnim poslovnim ljudima koji neće donositi odluke naprečac. U primjeru Emine Bašić vidjet ćemo da je istu metodu upotrijebila i jedna tvrtka iz Azije.

Alarm je predobra ponuda

Kada su dogovorili uvjete ugovora, Mikiju je postavljen za njega nemogući rok. Naime, dobio je u srijedu poruku da sutradan avionom otputuje u zemlju iz koje je ambasador kako bi potpisao ugovor. To je bilo nemoguće, pa mu je ambasador ponudio drugu opciju.

– Rekao mi je da će do mene doći jedan advokat iz njegove zemlje kojeg bih trebao opunomoćiti da umjesto mene potpiše ugovor, što bi me stajalo desetak tisuća eura. Nakon što sam to odbio jer bih valjda ja trebao izabrati svoga odvjetnika, sva daljnja, onako lijepa komunikacija s ambasadorom je prekinuta. Nikad mi se više nije javio – priča Miki.

Lažnih biznismena ne manjka u svijetu i zato je suvišno napominjati koliko je važno biti posebno oprezan kada se stvara novi poslovni odnos. Ante Perica iz Sektora za međunarodne poslove HGK napominje da se posebno treba paziti 'agenata' koji nastupaju uime neke tvrtke. Miki je to, srećom, na vrijeme shvatio. Perica veli da je daleko lakše provjeriti tvrtke iz razvijenih zemalja u kojima su javno dostupni registri te ujedno potvrđuje da je problem provjeriti poslovnu ponudu iz trećih zemalja.

– Hrvatske tvrtke često dobivaju različite ponude iz inozemstva. Tada najprije same naprave preliminarnu provjeru putem pretraživanja interneta i stranica koje nude različite provjere web-stranica i e-adresa. Iako se takvom pretragom ne mogu dobiti sto posto zadovoljavajući odgovori, takva pretraga može poprilično sigurno pokazati je li riječ o prijevari. Podaci o starosti web-stranice, kontakt-telefon, aktivnost na društvenim mrežama i jezik na kojem su napisane slažu jedan mozaik cjelokupnog odgovora – objašnjava Perica.

Naglašava da je prvi signal za uzbunu previše dobra ponuda, na što Miki nije reagirao. No definitivni razlog za sumnju je ako potencijalni poslovni partner zatraži da se nešto plati (ili isporuči), zbog čega se Mikiju, srećom, upalila 'alarmna lampica'.

– Hrvatskoj tvrtki obratio bi se 'agent' zainteresiran za njezine proizvode i usluge koji nudi unosne poslove. Komunikacija s 'agentom' može trajati i po nekoliko mjeseci, sve dok se ne stekne povjerenje u njega, a on nakon završenih pregovora, a netom prije realizacije poslovnog aranžmana zatraži novac za neočekivane potrebe koje nisu definirane sklopljenim ugovorom, koje po prirodi stvari snosi hrvatska strana: određeni certifikati, otkup dokumentacije, registracija tvrtke, odvjetničke usluge i slični troškovi. U pravilu je riječ o iznosima od nekoliko tisuća američkih dolara, koje s obzirom na vrijednost ukupnog posla hrvatskim tvrtkama nije problem podmiriti, ali nakon čijeg primitka 'agenti' nestaju – navodi Perica.


Cijeli tekst o prevarantima i lažnim biznismenima, kao i način na koji se od istih možete zaštitit i prepoznati ih pročitajte u digitalnom ili tiskanom izdanju poslovnog tjednika Lider.