12. listopad 2021.

Na EFZG-u predstavljena knjiga o makroekonomskim odgovorima na politike pandemije u JI Europi

U kriznim vremenima poput ovog pandemijskog u kojemu se trenutno nalazimo, od akademske zajednice očekuju se objašnjenja i odgovori na važna ekonomska pitanja – od šoka nastalog pojavom virusa do mjera koje su pojedine zemlje poduzele s ciljem rješavanja posljedica. Među prvim doprinosima ovim važnim temama u ovom dijelu Europe, pa i šire, jest i nova knjiga ‘Macroeconomic Responses to the COVID-19 Pandemic Policies from Southeast Europe’, djelo 20 autora iz šest zemalja, ekonomskih stručnjaka iz cijele regije, i to na engleskom jeziku. Knjigu od 12 poglavlja objavio je ugledni svjetski izdavač Palgrave Macmillan.

Ivan Lovrinović s EFZG-ove Katedre za financije, jedan od urednika i 20 autora knjige, iznio je tijekom njezina predstavljanja u prostorijama EFZG-a najvažnije nalaze do kojih su svojim istraživanjem i radom došli, a koji su sadržani u knjizi.

– Razvijene su zemlje tijekom ove krize najviše koristile bilancu središnje banke unutar nekonvencionalne monetarne politike i tako monetizirale svoje javne dugove u epskim, povijesnim razmjerima. Tako su stabilizirale financijska tržišta, ali nisu riješile ključne uzroke sistemskih kriza s velikom neizvješnošću po pitanju smanjivanja bilanci svojih središnjih banaka, što može utjecati na rast inflacije, poremetiti financijska tržišta i problem dugova učiniti još većim – objasnio je Lovrinović.

Dodao je da zemlje Jugoistočne Europe trebaju više koristiti svoj monetarni suverenitet koristeći bilance svojih središnjih banaka i tako se odmaknuti od kvazi valutnog odbora kao monetarnog sustava koji stvara ovisnost o drugim sustavima.

– HNB nije na koristan način koristila ni tradicionalne ni nekonvencionalne instrumente monetarne politike. Stoga je zalaganje za brzo uvođenje eura potpuno nerazumljivo i izrazito štetno u ovakvim nemirnim vremenima jer hrvatsko gospodarstvo nije po kriterijima realne konvergencije uopće spremno na zajedničku valutu – dodao je Lovrinović te istaknuo da je nakon velikih vanjskih šokova poput krize uzrokovane pandemijom vlastita valuta najbolja obrana od negativnih posljedica.

Neven Vidaković, ekonomski analitičar i predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, također jedan od urednika i autora, rekao je da je knjiga već prodana u pet tisuća komada što dokazuje da postoji interes akademske i poslovne zajednice za ovu tematiku.

Iako su nastojali okupiti najbolje ekonomske stručnjake iz regije, Vidaković je napomenuo da im se u stvaranju knjige dvije domaće institucije ipak nisu pridružile – Ekonomski institut i Hrvatska narodna banka.

Osim Moderne monetarne teorije, u knjizi su nastojali obuhvatiti i razgovore o nacionalnoj sigurnosti i tržištu rada. Vidaković je istaknuo da bi ova knjiga trebala obilježavati tek početak rasprava o pandemijskoj ekonomiji, ali i služiti ostalima da se pridruže ovakvom tipu znanstvenog istraživanja jer ‘ovakvi veliki šokovi jednostavno sve protresu i stvore odlično plodno tlo za daljnje buduće istraživanje i gradnju sustava, ekonomije koja može biti bolja i drugačija’.

Vladimir Čavrak s EFZG-ove Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj kazao je kako je knjiga nastala ‘iz znatiželje i akademske potrebe da se studentima pokaže što se to zapravo u lockdownu dogodilo i kako ti mehanizmi funkcioniraju’.

– Imali smo veliku odgovornost da objasnimo, da razjasnimo i da pomognemo da se stvari rješavaju na bolji način. Mi kao akademski ljudi moramo brzo i ozbiljno djelovati – upozorio je Čavrak iznoseći kritiku prema akademskoj zajednici o slabom odazivu na obrađivanje ove važne teme.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Jurica Pavičić naglasio je da je predstavljanje ove knjige ‘još jedan važan doprinos slavlja 100 godina Ekonomskog fakulteta’, koje je počelo u prosincu 2020. godine konferencijom ‘Makroekonomska politika u uvjetima sistemske krize Covid-19’.

Na predstavljanju su svoja saznanja iznijeli i autori Marijo Holzner, Izvršni direktor Bečkog instituta za međunarodna ekonomska  istraživanja, Franjo Štiblar sa Sveučilišta u Ljubljani, gostujući profesor na Johns Hopkins University i konzultant Svjetske banke te Dubravko Radošević, viši znanstveni suradnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu i recenzent knjige za kojega su se svi složili da je bio njezin najveći inicijator.