19. kolovoz 2021.

Odgovor na pandemiju bio je štetniji od same pandemije

Iza opsesije novozaraženima nalazi se šteta pojedincima i društvu čija će cijena postati poznata tek u godinama koje dolaze. Neki su zbog mjera nepovratno izgubili posao ili tvrtku, neki su se zadužili da prežive. Djeca su izbezumljena mjerama koje sasvim ne razumiju. Ljudi se okreću lijekovima i drogama. Druge bolesti postale su manje važne iako ubijaju znatno efikasnije. Dobavni lanci su u kaosu. Rutinsko cijepljenje djece ne obavlja se, raste rizik od gladi u siromašnijm zemljama...

Danas je u Hrvatskoj zabilježeno mnogo više novooboljelih od COVID-19 nego jučer. Hospitalizirano je toliko i toliko ljudi, na respiratoru je toliko i toliko pacijenata. Broj hospitaliziranih je u odnosu na prošli tjedan veći. I tako već dugih godinu i pol dana. Preciznije, 19 mjeseci. Zbrajaju se umrli, zbrajaju oboljeli, zbraja se trošak ukupnog testiranja, bolničkog liječenja pacijenata s koronom, zbrajaju se milijarde koje je Vlada potrošila na raznorazne mjere kako bi održala ekonomiju koju je ugasila zbog pandemije. Zbrajaju se, i to vrlo posvećeno, i turisti. Samo nek su oni došli, samo nek troše, bit će onda novca da nastavimo mjere najesen. Čim odu, opet će biti samo COVID-19 i ništa osim COVID-19. Četvrti ili peti val, tko još broji? Zatvorit ćemo gospodarstvo onoliko koliko je bogata kasa koju su turisti napunili i nastaviti probleme gurati pod tepih. Već viđeno. No, koliko god se pravili da problema nema, jer ih ili ne vidimo ili ih ne želimo vidjeti, oni će kad-tad eskalirati pa će se onda netko mudar zapitati: kako to?

Kako to da se toliko malih i srednjih poduzetnika zatvorilo? Kako to da je baš toliko ljudi bez posla i na rubu egzistencije? Kako to da baš toliko ljudi ne može vraćati kredite i da zaduženost građana raste? Kako to da broj oboljelih od raznoraznih tumora raste? Kako to da je toliko odraslih i djece s prekomjernom težinom, zašto se ne bave sportom? Kako to da je eksplodirao broj kardiovaskularnih bolesti? Kako to da broj onih s mentalnim poremećajima raste? Kako to da smo poremetili dobavne lance? I to je tek vrh sante leda koja će se početi otapati jednom kad Hrvatska opet, po tko zna koji put, pobijedi koronu. A onda će se morati postaviti pitanje o silnim milijardama koje smo utrošili kako bismo se nosili s pandemijom, a istodobno smo napravili nesagledivu štetu cijelom društvu. I koju, sasvim očekivano, nećemo znati sanirati.

Pojačano zaduživanje

Istina je, slaže se sasvim očekivano Gordan Lauc, član Vladina Znanstvenog savjeta i jedan od onih koji promoviraju takozvani pandemijski realizam. On tvrdi da je šteta s kojom ćemo se uskoro morati suočiti mnogo veća nego što mislimo, ali tu štetu nije uzrokovao virus, već naš odgovor na pandemiju.

– U strahu od jednog virusa ograničili smo pristup zdravstvenom sustavu te već danas vidimo povećanu smrtnost od kardiovaskularnih bolesti i tumora, ali pravi porast očekujemo tek u godinama koje slijede. Većina se ljudi u pandemiji udebljala, što će dodatno narušiti njihovo zdravlje. Mnogi su živjeli u strahu, što je također jako loše za zdravlje. Različita ograničenja i zabrane rada su čitave grane gospodarstva doveli na rub propasti. Hrvatska je srećom bila razmjerno umjerena u donošenju zabrana, tako da se čini da se naše gospodarstvo dosta dobro oporavlja i da će se trošak pandemije razmjerno brzo nadoknaditi, ali ne smijemo zaboraviti da su te milijarde koje smo utrošili na naš odgovor na pandemiju mogle biti i mnogo pametnije uložene – smatra Lauc.

Što o skrivenoj cijeni pandemije i našem odgovoru na nju kažu drugi stručnjaci, a što kaže statistika, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju tjednika Lider.