12. svibanj 2021.

Nađite svoju šansu! Većinu od 48,7 milijardi eura potrošit će država, pogledajte na koliko novca mogu računati poduzetnici

Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti zasigurno će u Bruxellesu biti dočekan s velikim veseljem, pogotovo ako u konačnoj verziji engleskog prijevoda ostanu tipfeleri koji su već ismijani na društvenim mrežama. Flagship initiative (ključna inicijativa) postala je tako Flegship initiative (što ne znači ništa), a na dva mjesta i Fagship initiative (što znači 'pederska inicijativa').

No ostavimo li tipfelere po strani, i iščitavanje sadržaja koji se skriva na 1165 stranica izazvat će, osim umora, zadovoljstvo eurokrata. Domaću zadaću Hrvatska je odradila u skladu s postavljenim smjernicama. Dokument je visokodigitaliziran i ekološki osviješten, s upravo onakvim programima kakvi su sugerirani, kojima će se velik dio od 48,7 milijardi kuna 'nepovratnih' sredstava vratiti jakim kompanijama iz razvijenih država. Što će od toga ostati domaćem gospodarstvu?

Malo investicijskih 'odlikaša'

Sve investicijske projekte iz NPOO-a ocjenjivali smo metodologijom sličnom onoj kojom se koristimo pri izboru najboljih proizvodnih investicija u sklopu svojeg projekta 'Lider invest'. Dakle, bodovali smo udjel izvoza koji će se konkretnim ulaganjem ostvariti (ili bar smanjenje uvoza), broj novootvorenih radnih mjesta, suvremenost tehnologije, ekološku prihvatljivost, dodanu vrijednost koja se dobiva te multiplikativni učinak na domaće gospodarstvo. Pritom nismo u obzir uzeli dobavljače jer će se tek naknadno vidjeti koliki će dio kolača dobiti domaći izvođači. Tim kriterijima dodali smo i utjecaj svakog projekta na promjenu gospodarske strukture.

U novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera možete pročitati cjelovitu analizu investicijskog kapaciteta Programa oporavka s popisom, iznosima i ocjenama svih 178 investicija

Samo dva investicijsko-reformska projekta (od njih 178) prošla su Liderovu investicijsku školicu s odličnim uspjehom. To su Rimčev program razvoja vozila bez vozača te Inina biorafinerija u Sisku.

Još jedan projekt ima potencijal za 'odlikaša'. Riječ je o nabavi/gradnji triju putničkih brodova i triju katamarana na električno-solarni pogon. Dobije li posao gradnje tih brodova domaća industrija, tih 307,7 milijuna kuna bit će odlično uložen novac. U suprotnome će to biti samo još jedan državni šoping (već su predviđene hibridne brodske linije koje održava Jadrolinija u državnom vlasništvu) koji će, doduše, ići u ekološkom smjeru, ali neće imati koristi veće od jednokratne potrošnje.

Ministarski predizborni 'roadshow'

Upravo je (ne)uključenost domaće poduzetničke scene u izradu NPOO-a ključna zamjerka tom dokumentu. HDZ-ovi ministri ovih dana na svojevrsnome predizbornom roadshowu papagajski ponavljaju da će u svim projektima, bili oni u aranžmanu javnog ili privatnog sektora, sudjelovati domaći poduzetnici. To je velikim dijelom točno, ali to je samo jednokratna vrijednost projekata u kojoj nema velikog trajnog multiplikativnog učinka za izvođače i podizvođače.

Druga je programirana službena mantra da je gospodarstvu namijenjeno čak 54 posto ukupnih sredstava, dakle više od 26 milijardi kuna. Međutim, u 'gospodarstvo' je država ubrojila i velike investicije u energetiku i vodoprivredu, a tih 11,5 milijardi kuna uglavnom se odnosi na državni sektor. Tako je privatnim poduzetnicima – prema našim procjenama – izravno namijenjeno samo 19 projekata ukupne vrijednosti od samo 9,4 milijarde kuna, a za još 9,9 milijardi natjecat će se u 17 programa koji su namijenjeni i privatnom i javnom sektoru. Primjerice, za 550 milijuna kuna namijenjenih financiranju istraživanja, razvoja i inovacija natjecat će se i istraživači i znanstvene organizacije i poduzetnici.

Država više voli betoniranje od reformi

Od ostala 142 investicijska projekta 'teška' 29,3 milijarde kuna, koji su namijenjeni prije svega javnom sektoru, od 39 projekata vrijednih gotovo 17 milijardi kuna izravnu korist trebali bi imati i poduzetnici, ali uz dva uvjeta: najprije treba i provesti zacrtane, uglavnom sitne reformske zahvate, a zatim uštede pretočiti u ne samo efikasniji nego i jeftiniji državni aparat.

Izdašna novčana injekcija iz programa 'EU sljedeće generacije' zasigurno će pogurati hrvatsko gospodarstvo naprijed, ali taj bi 'poguranac' druge države mogle bolje iskoristiti. Doduše, investicijski je kapacitet programa jači od reformskoga, koji smo analizirali prošlog tjedna. Međutim, pomiješani su investicijski prioriteti. Velik dio novca koji će ostati 'zabetoniran' u javnom sektoru poduzetnici – pogotovo nakon čistilišta korone – bolje bi iskoristili. Malo pojednostavnjeno: svaka kuna uložena u infrastrukturu ostat će jedna kuna, eventualno dvije. Privatnici na taj iznos dodaju svoju kunu, multipliciraju ulaganje od četiri do devet puta i državi u nekoliko godina vrate višestruki iznos za njoj tako drago infrastrukturno betoniranje.

Sutra donosimo popis svih projekata iz Programa oporavka koji su namijenjeni privatnom sektoru